Knjiga "Ćirilica u Konavlima" autora Matea Žagara i Nika Kapetanića predstavlja nove nalaze ćiriličkih zapisa u kamenu u Konavlima te ujedno preispituje postojeća čitanja nekoliko već objavljenih zapisa. Novi opisi temelje se na suvremenim filološko-paleografskim istraživačkim metodama, primijenjenima na novosnimljenu materijalu. Taj srednjovjekovni materijal uspoređen je s pronađenim glagoljskim epigrafima iz Konavala i okolice. Ovom knjigom naglašava se pripadanje, odnosno autentičnost ćirilice, kao i glagoljice, ovom južnojadranskom prostoru.
U drugom dijelu knjige obrađuju se ćiriličke isprave ispisane na meku materijalu (pergamentu, papiru), koje su manje-više izravno vezane za Konavle, a potječu iz XIII., XIV. i XVI. stoljeća. Prikazana je paleografska analiza i sadržaj, kao i temeljne jezične (štokavske) osobine, predstavljajući kontekst u odnosu na okolnu slavensku pismenost.
Među dodacima su navedeni i ornamenti s obližnjih kamenih spomenika, čime su autori predstavili kulturalnu slojevitost ove teme. Autori su time ponudili prikaz ćiriličke baštine kroz sav dostupan spektar sačuvanih kamenih i pergamentnih spomenika te su pridonijeli razumijevanju početaka južnoslavenske pismenosti u oba pismovna vida, ćiriličkome i glagoljičkome, na prostoru južnih dalmatinskih biskupija, i u kontekstu južnoslavenske pismenosti koja se u dotičnim razdobljima njegovala i razvijala i u okvirima Zapadne crkve.
Podrobna analiza svih zastupljenih pismovnih osobina konavoskih ćiriličkih spomenika predstavlja uzor, odnosno model u daljnjim stručnim analizama zapadnoćiriličkih tekstova srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog razdoblja.