Spremni jesmo ali uvijek može bolje, kaže nam zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci Stijepko Krilanović na pitanje o spremnosti postrojbe pred požarnu sezonu. Provedene su sve potrebne preventivne aktivnosti u slučaju vatrene ugroze.
- Odradili smo poslove čišćenja protupožarnih puteva, pogotovo na otocima, potom Petka, Rijeka dubrovačka, dio Zatona i Orašca. Još se na pojedinim putevima kosi i održava ih se. Važno je naglasiti, koliko god tehnike i prokrčenih puteva imali, opet je čovjek karika koja odlučuje hoće li ovo biti uspješna sezona dakle bez požara ili neće – kaže Krilanović i dodaje kako su nakon dvije pandemijske godine kada su zbog epidemioloških mjera vatrogasci bili izolirani i između sebe, što je onemogućavalo kvalitetno provođenje vatrogasnih vježbi, ove godine pripremne vježbe kvalitetno odrađene i nadoknađene.
- Imali smo konstantnu obuku naših vatrogasaca, dvije vježbe na Lopudu i Koločepu koje su odrađene jako dobro. Kako već nekoliko godina imamo vatrogasni brod Orlando imali smo vježbe iskrcavanja na nepristupačnim dijelovima otoka koji bi nam bili problematični u nekoj stvarnoj situaciji te akciju gašenja. U Slanome smo sudjelovali u županijskoj vježbi onečišćenja mora, oprema je dobivena preko EU fondova i mi smo dio dobili, tako da smo sada bogatiji za opremu u slučaju ekološke intervencije na moru – ističe vatrogasni zapovjednik pa spominje i obuku u simulatorima plamenih udara gdje su temperature od 200 do 500 stupnjeva. Pripremu vatrogasaca za ovu protupožarnu sezonu naziva 'kvalitetnom, dobrom i dinamičnom'.
U sljedećim danima predstoji obuka odnosno osposobljavanje novih članova, budućih dobrovoljnih vatrogasaca u dubrovoljnim vatrogasnim društvima. Svake godine bude 15-ak novih članova.
- DVD-ovi nam pokrivaju područja gdje nema puno stanovništva. Na tri otoka ima oko 500-njak domicilnih stanovnika, a mi tu imamo tri DVD-a. Moramo ih educirati da bismo na tim otocima imali 30-ak osposobljenih ljudi za intervenciju. U gornjim selima su dva DVD-a, tradicionalno Orašac i Zaton te Rijeka dubrovačka koja odrađuje veliki dio preventivnih aktivnosti od Komolca do Brgata.
JVP-u su DVD-ovi velika pomoć i podrška 'samim tim što svoje slobodno vrijeme davaju za dobrobit drugih je vrijedno svake pohvale'.
- Što se tiče opreme i ljudstva, sezonski vatrogasci kao i lani kreću od lipnja, također i osmatračnice na Srđu i Šipanu. Oprema je ispravna i spremni čekamo. Jedini nam je problem što je period predsezone dosta sušan, ne bi voljeli da se nastavi tijekom lipnja i srpnja jer bi nam sezona već došla sredinom lipnja, umjesto u srpnju. Već bi tada bili u crvenoj zoni – kaže Krilanović.
U JVP-u je 78 vatrogasaca, a Vatrogasna zajednica po DVD-ima ima još 10-ak stalno zaposlenih vatrogasaca, najviše na otocima, dva na Šipanu po tri na Lopudu i Koločepu kako bi se što kvalitetnije organiziralo otočke vatrogasne aktivnosti, a i zadržalo te ljude na otoku. Na raspolaganju u protupožarnoj sezoni će biti oko 120 ljudi jer i ovo ljeto na dubrovačkom području će se angažirati 20-ak sezonskih vatrogasaca što je financirano od strane Županijske vatrogasne zajednice i države. Na području čitave Županije će biti par stotina sezonaca, kaže Krilanović.
Lani su dubrovački vatrogasci imali izrazito malo intervencija, kaže nam, preko 250, a inače ih bude i 400, no to su samo službene intervencije. Tu treba ubrojiti i 500-njak onih radova ili akcija u koje spada 'sve ono što drugi ne može a vatrogasac može'. Lani je bilo 40-ak požara otvorenog prostora. Po nekim njihovim izračunima opožareno je svega 4,7 hektara šume, no opreza nikad dosta jer 'ovisimo o klimatskim uvjetima, o buri'. Prisjetio se i kako u zadnih 10-ak godina na dubrovačkom području nismo imali neki veliki požar, zadnji je bio u Mokošici 2011. godine.
Krilanović spominje i kako je u dvije korona godine iz JVP-a u mirovinu pošlo osam ljudi koji su svoj cijeli radni vijek proveli u vatrogascima.
- Praksa je da vatrogasac minimalno sezonski odradi 4 do 5 sezona da bi mogao ići na natječaj za posao kojeg raspišemo. Pokušavamo školovati te mlade ljude da ih, kada budu stalno ovdje radili, dobijemo potpuno spremne. Jer ne može svatko raditi vatrogasni posao, ima toliko uvjeta koje treba ispuniti, a tu je i ona socijalna osnova, mora se uklopiti u sredinu jer vatrogasci su zajedno više nego što su s obitelji. Zajedno u postrojbi, u dežurstvu, zajedno u akciji, ovise jedni o drugima – opisuje sugovornik odgovornost ali i težinu tog posla.
Posebno spominje vatrogasni brod Orlando koji je 'jako funkcionalan, stavka koja košta ali koja se nakon mjesec dana pokazala potrebom kada je sudjelovao u gašenju jedrilice koja se zapalila u akvatoriju Rijeke dubrovačke'.
- Ispunio je svoju svrhu i daje sigurnost kad idemo gasiti otoke ili na spašavanje. Kad imaš svoje oruđe za rad svakako je bolje u slučaju primjerice požara na otoku – smatra Krilanović.
Pitamo ga za pozive vatrogascima tipa 'mačka je zapela na grani', a on će:
- Počela je i sezona zmija, nema ovdje službe koja ima takvu opremu i osposobljenost. Najgore je kad vas zovu radi zmije, uđeš u stan i ne možeš je naći, razmičeš ormare, nje nigdje. Nikakav problem nije odraditi ako je nešto visoko poput mačke na grani, pa i zmije u kući. Ali uvijek kažem nemojte zvati za poslove koje možete sami odraditi sa svojom opremom a da vam život naravno nije ugrožen, ali ako ne možete mi ćemo izaći na intervenciju, uvijek smo izlazili.