Šest je liječničkih ordinacija moralo platiti kaznu zbog nepravilnosti koje je utvrdio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u 2023. godini, na području Područne ustrojstvene jedinice Dubrovnik. Mala je to brojka u odnosu na broj pacijenata i količinu posla kojim su opterećeni liječnici u primarnoj zaštiti, osobito u obiteljskoj medicini, ginekologiji i pedijatriji. U većini lanjskih kontrola, HZZO na području Područne ustrojstvene jedinice Dubrovnik nije naišao na nepravilnosti, ali je upadljiva razlika u broju nadzora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u odnosu na bolničku.
Prema podacima HZZO-a, lani su proveli 344 kontrole ugovornih partnera na području PUJ Dubrovnik, od toga na primarnoj razini zdravstvene zaštite 339, a samo pet u sekundarnoj. Liječnicima primarne zaštite izrečeno je 20 opomena i šest opomena s novčanom kaznom, dok u 313 provedenih kontrola nisu utvrđene nepravilnosti.
Na sekundarnoj, odnosno specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj razini zdravstvene zaštite provedeno je pet kontrola, pri čemu je izrečeno pet ugovornih mjera, od čega tri opomene uz novčanu kaznu, jedna opomena uz naplatu štete i jedna opomena uz novčanu kaznu i naplatu štete.
- Razlog tolikoj razlici, među ostalim, leži i u tome što nismo zaštićeni. Treba podsjetiti da nas je 54 posto liječnika obiteljske medicine 2000. godine dekretom poslano u privatnike; najprije u zakup pa koncesiju, a danas smo privatni ugovorni liječnici. U suštini je sve isto. Uistinu se daleko više provjerava i kažnjava nas, čuvare ulaza ili ‘gejtkipere‘, u odnosu na one koji su napravili pogrešku. U bolnicama ima 4,5 puta više liječnika nego u obiteljskoj medicini, a na bolnice se odnosi jedva jedan posto svih kontrola – kaže Teo Depolo, dr. med., specijalist obiteljske medicine.
Preko 60 posto liječnika u obiteljskoj medicini starije je od 55 godina, podaci su koje iznosi dubrovački liječnik.
- Svi smo bar jednom nešto platili i ne bi me čudilo da se događa više pogrešaka. Sve nas je manje u Hrvatskoj, a u jednom radnom danu između 180.000 i 200.000 ljudi posjeti, zatraži savjet ili na neki način kontaktira manje od 2.200 liječnika obiteljske medicine. Velike brojke u jednom trenutku prestanu biti održive i stoga su moguće pogreške. A, najčešće se radi o administrativnim, a ne stručnim pogreškama – komentira dr. Depolo.
HZZO je na području Područne ustrojstvene jedinice Dubrovnik proveo kontrole privremene nesposobnosti za rad (PNR) za ukupno 138 osiguranika, odnosno osobnih zdravstvenih kartona osiguranika. Pritom su zatvorili 39 bolovanja ili 28 posto kontroliranih PNR-a.
Inače, stopa bolovanja u Dubrovniku u pravilu je niža od državnog prosjeka. Lani je iznosila 3,68 u Hrvatskoj, a na dubrovačkom području 2,68 i to je manje u odnosu na prethodnu godinu. Već godinama, radnici na dubrovačkom području na bolovanje idu najčešće zbog bolesti lokomotornog sustava.