Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u saborskoj proceduri zakon je iznimaka i obmane HDZ-a koji je potrebno povući iz procedure na ponovnu javu raspravu kako bi novi prijedlog bio kvalitetniji, održiviji i zagarantirao naš način života i za generacije koje dolaze, i prema željama lokalnih zajednica na obali. Vladin prijedlog zakona o javnom pomorskom dobru potvrdio je naše sumnje da je namjera Vlade HDZ-a daljnja monetizacija i privatizacija obale. Rekle su to danas na konferenciji za medije u Dubrovniku saborske zastupnice Možemo Sandra Benčić i Urša Raukar Gamulin te županijski vijećnik Srđ je Grad Marko Giljača.
- Prijedlog Zakona, pun je iznimaka koje su suprotne zaštiti pomorskog dobra i koje će omogućiti da naša obala i naše javno pomorsko dobro koje je lokalna zajednica slobodno koristila postanu ‘nečije dobro‘ pod krinkom koncesioniranja kao modela upravljanja. Ovakav Zakon će omogućiti privatno korištenje našeg zajedničkog i najvrjednijeg resursa kroz koncesije za 20 i 30 godina gdje će najmanje koristi od toga imati lokalna zajednica, a koja će snositi sve troškove kontrole korištenja koncesije. Građani više neće moći koristiti javno dobro niti nastaviti dosadašnji način života, ne samo kroz slobodan pristup plažama, nego i druge mogućnosti korištenja pomorskog dobra za sportske lučice, komunalne vezove za nove generacije budući da su koncesije jako duge. Današnji prvašići moći će nakon 30 godina koncesije na pomorskom dobru njime slobodno hodati tek kada budu u penziji – rekla je Benčić. Istaknula je kako predloženi zakon poznaje uređene i neuređene plaže gdje uređene moraju pod koncesiju, u čemu Možemo vidi preslikavanje Bandićeva adventskog modela uređenja na plaže, gdje bi se koncesijska odobrenja dodjeljivala kao ‘nečije leno‘. – Kod uređenih plaža, iznimka su plaže koje su funkcionalna cjelina s hotelima kojima čak neće trebati niti natječaji za koncesiju, a gdje je zakonom zabranjeno ograđivanje plaža, ali nije zabranjeno ograničavanje pristupa na druge načine. Tu su i plaže posebne namjene koje se smiju i ograditi i ograničiti pristup građanima. To je institut koji nam za dugi niz godina i više generacija može ograničiti korištenje javnog dobra. Naša je obala zadnji i najvrjedniji resurs koji moramo zadržati kao javni kako bi ljudi na obali zadržali i svoj način života – rekla je Benčić.
Zastupnica Urša Raukar Gamulin govorila je kako ovaj Zakon suprotno Zakonu o prostornom uređenju omogućuje gradnju u obalnom pojasu: – Posebna je iznimka palijativna skrb, objekti te namjene moći će se graditi izvan građevinskih zona i u zaštićenim dijelovima. Dođe li ovaj Zakon do drugog čitanja jasno je da odlazi zadnji prostor koji smo dužni sačuvati za život nove generacije – rekla je Raukar Gamulin. Dodala je kako su za povlačenje prijedloga Zakona o pomorskom dobru organizirali i peticiju koju je do sada potpisalo oko 30.000 ljudi, te pozvala građane da je potpišu.
-Moramo osvijestiti građane što nam se sprema, i da trebamo zakon o pomorskom dobru koji će jasno definirati kako gospodariti obalom uz uravnotežen razvoj i očuvanje našeg načina života – rekao je vijećnik Srđ je Grad Marko Giljača.
- Hrvatska obala jedinstvena je na Mediteranu po tome što je priroda očuvana, što je svuda omogućen slobodan pristup. Nama ne trebaju zatvoreni resorti kojima ne možemo konkurirati Turskoj, ali možemo imati goste koji će dolaziti zbog očuvane obale i gdje će turizam biti poluga za razvoj drugih grana gospodarstva – rečeno je na konferenciji na novinare.
Saborske zastupnice Možemo najavile su i javnu tribinu „Nije dobro za pomorsko dobro" koja će se održati večeras u hotelu Hilton Imperial u Dubrovniku, koju zajednički organiziraju Srđ je Grad i Možemo gdje će i u Dubrovniku kao i u drugim mjestima na obali građane upoznati s, kako navode, štetnim elementima novog prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.