StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetizraelska zona komfora

Ukrajinci traže od Izraela da im proda svoju moćnu Željeznu kupolu, evo o kakvom se sustavu radi, više puta je odigrao presudnu ulogu: ‘Ne pravite se da rata nema! Spasite našu djecu!‘

Piše Anita Belak Krile/sd
8. lipnja 2022. - 16:25

Ukrajina traži od Izraela da im, osim humanitarne pomoći pomognu konkretnom prodajom raketa i mobilnog protuzračnog sustava poznatog kao Željezna kupola (Iron Dome), koji Izraelci smatraju jednom od svojih najvećih vojno-tehnoloških dostignuća, piše Slobodna Dalmacija.

Ukrajinski veleposlanik u Izraelu, Jevgen Kornijčuk, prozvao je izraelsku vladu što im još nisu prodali Željeznu kupolu, čemu se ne bi usprotivio ni SAD. Washington, naime, već gotovo deset godina financijska podržava izraelski sustav – dali su im oko 1,6 milijardi dolara za njegovu proizvodnju i održavanje. Kornijčuk je također otkrio kako je Izrael prošli tjedan odbio zahtjev SAD-a, da im Njemačka dostavi Spike - protutenkovske rakete izraelske proizvodnje.Time je prvi put javno potvrđeno da im je Izrael odbio potpisati prijenos svog protutenkovskog obrambenog sustava koji je proizvela tvrtka Rafael Advanced Defense Systems.

image

Spike protutenkovski projektili 

Nikolay Doychinov/Afp

Što se tiče Željezne kupole, ona je dosad u puno navrata odigrala ključnu obrambenu ulogu u izraelsko-arapskim sukobima, presrećući brojne pokušaje raketnog djelovanja po tamošnjim gradovima. Dizajnirana je da presretne i uništi rakete kratkog dometa. Sustav se sastoji od pet proturaketnih baterija, a glavni mu je mozak moćni višenamjenski radar koji u krugu od 5 do 70 kilometara iznimno brzo traži, locira i prati kretanje svakog zračnog tijela: zrakoplova, rakete, bombe. Nakon što detektira potencijalnu opasnost, računalo aktivira rakete presretače koje takve projektile obaraju na točkama dovoljno udaljenima od branjenih zona.

Izraelski sustav protuzračne obrane zajedno su kreirale izraelske tvrtke Rafael Advanced Defense Systems i Israel Aerospace Industries, uz financijsku i tehničku potporu Sjedinjenih Država. Izraelska vojska koristi ga od 2011. godine, nakon što je Hamas intenzivirao minobacačke napade.

image

Izraelska "Željezna kupola" u akciji 

Mahmud Hams/Afp

Željezna kupola može istovremeno reagirati na višestruke napade, bez obzira na doba dana, a svojom učinkovitošću nadmašuje sve poznate slične protuzračne sustave. Svaka jedinica stoji 55 milijuna dolara, a ispaljivanje svakog projektila procijenjeno je na 100 tisuća dolara. Željezna kupola je primjerice prilikom intenziviranih napada 2011. godine srušila više od 90 posto raketa koje je ispalio palestinski Hamas, omogućivši Izraelu pokretanje raketnih napada na Pojas Gaze.

Vojska SAD-a je prije nekoliko godina analizirala mogućnost nabavke Iron Domea, ali su od svega odustali, procijenivši da sustav treba nadogradnju jer ima određene šupljine i nesavršenosti. Američke procjene u nekoliko su navrata dobile i potvrdu u praksi kad se Iron Dome nije mogao najbolje nositi s malo gušćom "kišom" istodobnih raketa. Izrael stoga radi i na 'laserskom zidu' koji bi nadopunio već postojeće sustave Željezna kupola, Davidova praćka i Strijela, obarajući manje projektile, a veće prijetnje ostavljao bi robusnijim raketnim baterijama.

image
Jalaa Marey/Afp

Izrael je do sada Ukrajini pružio humanitarnu pomoć, ali su vrlo oprezni oko vojne pomoći. Precizno važu bi li time razljutili Rusiju, koja je vojno prisutna u susjednoj Siriji i o kojoj ovise za koordinaciju raketnih napada na neprijateljske mete unutar Sirije.

„Izrael više nije usredotočen na rat... Ukrajina je gotovo potpuno uklonjena iz izraelskog tiska. Dakle, za Izrael više nema rata... Nedostatak vijesti o ratu odraz je nelagode vlade zbog rata, tako da im je ugodnije da se rat stavi u zadnji plan. Želim da se izraelska vlada udalji od svoje zone udobnosti i vrati u stvarnost - kritizirao je ukrajinski veleposlanik Kornijčuk dodavši kako Ukrajina treba vojnu podršku i Željezna kupolu koja bi pomogla spasiti civile, žene i djecu od ruskih granatiranja.

image
Jose Lopes Amaral/Nurphoto Via Afp

 

16. travanj 2024 20:06