StoryEditor
Hrvatska i svijetMIJENJANJE GRANICA

Tri scenarija za kraj rata: prvi je najbolji, ali u tom slučaju Putin cilja na nove države? ‘To bi za njega bio poraz, ali takav kakvog bi mogao prihvatiti‘

Piše Snježana Pavić/JL
21. ožujka 2022. - 08:57

Gotovo mjesec dana nakon što je Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, uspio je osvojiti samo jedan veliki grad, Herson. Geografija i klima ukrajinski su saveznici: niski oblaci smanjili su rusku prednost u zračnim snagama, a toliko je ruskih tenkova zaglavilo u dubokom blatu da su Rusi uglavnom bili prisiljeni držati cesta. Koje je lakše braniti.

Ne čudi da je Moskva sada spremnija razgovarati o miru: iako to kratkoročno znači intenziviranje borbi, jer Rusija želi ojačati svoju pregovaračku poziciju. Bombardiranje kazališta koje se koristi kao sklonište u Mariupolju i raketni napadi na dotad netaknuti Lavov su pokušaji da se izvrši pritisak na Ukrajince u pregovorima, ocjenjuje Mark Galeotti, profesor londonskog University Collegea za slavenske i istočnoeuropske studije. Profesor Galeotti iznosi tri moguće verzije za kraj rata: iako vojna operacija za Ruse ide loše, jasno je da ni Ukrajinci ne mogu istjerati ruske snage, piše Jutarnji.

Prva varijanta je mirovni sporazum. Idealan kraj rata bio bi dogovor. Ukrajina bi vjerojatno odustala od ambicija za ulaskom u NATO i prihvatila zauzimanje Krima i Donbasa u zamjenu za povlačenje ruskih trupa i zapadna sigurnosna jamstva. A Moskva bi konačno morala prihvatiti da veći dio Ukrajine više nije dio njezine sfere utjecaja.

image
Fadel Senna/AFP

Mijenjanje granica

To bi za Putina bio poraz, ali takav kakvog bi mogao prihvatiti. Ispunio bi svoj cilj da "demilitarizira" Ukrajinu i dobio jamstva za zaštitu govornika ruskog od "genocida". Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski dovoljno je popularan da bi i takvu opciju uspio progurati: podrška mu je s 31 posto u prosincu porasla na više od 90 posto. Zauzvrat bi Ukrajina dobila makar kandidaturu za članstvo u EU i ozbiljna sigurnosna jamstva koja bi bila alternativa članstvu u EU. Budućnost Ukrajine kao stabilne i demokratske nacije ovisit će o svojevrsnom novom Marshallovom planu. Za Zapad je takva potpora jeftinija i sigurnija od kontinuiranog sukoba s Rusijom i zbrinjavanja milijuna izbjeglica.

Britanski profesor pritom zanemaruje sitnicu: da bi ukrajinsko i europsko priznanje okupacije Krima i Donbasa značilo otvaranje Pandorine kutije mijenjanja granica nastalih iz Drugog svjetskog rata, što bez novog rata ne bi bilo izvedivo. Kao da gasite požar na neboderu, pa zapalite čitav grad.

image
Tasos Katopodis/AFP

Operativni tempo

Druga varijanta su dvije Ukrajine.

Najviše što Rusi vojno mogu postići jest osvajanje istočne polovice Ukrajine. Zemlja bi se mogla podijeliti duž rijeke Dnjepar, s krnjom Ukrajinom na zapadu i istočnim dijelom pod ruskom okupacijom. Za očekivati je da će Ukrajinci pod ruskom okupacijom nastaviti s gerilskom borbom, uz pomoć Zapada. To će značiti nastavak zračnih ili raketnih napada na vojne ciljeve u zapadnoj Ukrajini, ali i moguće operacije poput one iz 2014. kad je ruska obavještajna služba organizirala diverziju u skladištu oružja u Vrbětice u Češkoj Republici kako bi onemogućila dogovor o naoružavanju Ukrajine. Zapad bi se u tom slučaju također morao pripremiti na žestoke hakerske napade iz Rusije, predviđa britanski profesor.

Treća je varijanta dugi rat.

Moguće je da se rat nastavi još tjednima i mjesecima. Mariupolj će pasti, ali većina drugih velikih gradova uspješno se brani, dijelom zato što Rusija nije u stanju održati trenutni operativni tempo. Međutim, ukrajinske snage nisu u stanju izvršiti nikakav kontinuirani protunapad. Crte fronta se svakodnevno kreću naprijed-natrag, ali nitko nema definitivnu prevagu. Ukrajinske snage se iscrpljuju, ali iscrpljuje se i Rusija, dok sankcije guše ekonomiju a Putinova popularnost pada, on bi mogao osjetiti potrebu da učini nešto drastično: poput upotrebe bojnih otrova ili žešćih zločina na terenu. Istodobno će i Zapad osjećati cijenu sankcija i neizbježne političke napetosti, dok će se jedni zalagati za jaču vojnu podršku Ukrajini, a drugi za traženje ustupaka radi postizanja mira.

image
Sergei Supinsky/AFP

Nuklearno oružje

Profesor Mark Galeotti s londonskog University Collegea očito navija za prvu varijantu. Zanemarivši posljedice po europsku strukturu izgrađenu nakon Drugog svjetskog rata, s velikom promjenom granica i milijunskom zamjenom stanovništva, to bi moglo biti rješenje za mir pod uvjetom da je Putinov cilj isključivo Ukrajina. No pitanje je koliko ta pretpostavka stoji. Njemački vicekancelar i šef Zelenih Robert Habeck nedavno je rekao da ne vidi da Putin planira stati na Ukrajini. Američki dužnosnici, piše New York Times, strahuju da se Putin namjerio na Moldaviju i Gruziju.

SAD je točno predvidio početak rata u Ukrajini, unatoč poricanjima Moskve i skepticizmu Europe. Predvidjeti kako bi to moglo završiti je daleko teže, upozorili su Pulitzerom nagrađeni novinari New York Timesa David E. Sanger i Eric Schmitt. Neki misle da je glavni Putinov cilj osvajanje širokog područja juga i istoka Ukrajine, kako bi povezao Rusiju kopnenim putem s Krimom, anektiranim 2014. No drugi se boje da bi mogao pokušati zauzeti Moldaviju i Gruziju, koja je 2008. bila u ratu s Rusijom. Plus što i dalje postoji opasnost da Putin zbog lošeg stanja da bojišnici posegne za kemijskim, biološkim pa i nuklearnim oružjem.

image
Ramil Sitdikov/AFP
25. rujan 2022 23:11