U tijeku je sjednica Vlade RH, a premijer Andrej Plenković govorio je o popuštanju epidemioloških mjera, prenosi Jutarnji.
- Nekoliko riječi o koronavirusu i trendu pada koji se nastavlja. Danas smo treći po redu u EU po tjednom prosjeku broja potvrđenih slučajeva na milijun stanovnika. Imamo peti najveći dvotjedni pad broja preminulih. Istodobno smo i dalje u zimskim mjesecima i najavljen je snažan val zahlađenja. Identificiran je i britanski soj virusa u RH, mnoge Europske zemlje produžuju ili postrožavaju svoje mjere. Nakon početnih zastoja u isporuci cjepiva imamo naznake da će doći do ubrzanja dinamike esporuke Pfizerovog i cjepiva AstraZenece te možemo očekivati veće količine do kraja ožujka. Do sada smo dobili oko 150 tisuća doza, a očekujemo više od 600 tisuća doza do kraja ožujka što znači da ćemo moći procijepiti znatno veći broj sugrađana. S te strane važno je da ministarstvo zdravstva i HZJZ sa županijskim ZJZ i bolnicama na kvalitetan način osiguraju masovnije cijepljenje sugrađana. S te strane želim napomenuti da smo razgovarali i s Maticom umirovljenika Hrvatske, Sindikatima umirovljenika, HSU-om, vidim da su imali konferenciju i želim u ime Vlade nakon konzultacija s ministrom zdravstva, epidemiolozima, radili smo provjere i po pitanju cjepiva AstraZenece. Važna poruka javnosti i građanima starije dobi je da su sva tri cjepiva, Pfizerovo, Modernino i AstraZenecino 100 posto učinkoviti protiv onoga što je najbitnije, smrtnog ishoda, situacije biti na respiratoru i težih simptoma. Prema informacijama koje imamo nema prepreka da sugrađani stariji od 65 ne bi trebali primiti cjepivo AstraZenece, dapače - kazao je premijer.
- Što se tiče mjera, mislim na mjere ograničenja, mi smo proteklih dana kao što smo najavili, pratili razvoj epidemiološke situacije. Rekli smo da će nam referentni trenutak biti sredina veljače i nakon analiza i razgovora članova Vlade sa Stožerom, epidemiolozima, smatramo da možemo donijeti nekoliko odluka koje će biti određeni signal popuštanja uz veliku dozu opreza. Nema mjesta pretjeranom popuštanju niti ima prestanka odgovornog ponašanja svih građana. Te mjere se odnose na sljedeće: da se ugostiteljima koji pružaju uslugu pripreme jela, pića i slastica omogući prodavanje kave za van i na taj način omogućujemo njihovu poslovnu aktivnost, s tim da mjere koje imaju i naknade za veljaču vrijede za cijeli mjesec - kazao je premijer.
- Drugo je da se omogući otvaranje teretana i fitness centara uz poštivanje epidemioloških mjera - kazao je.
- Treće je da se omogući djeci nastava u školama za strane jezike, radionicama, mogućnost da najmlađi uz školske aktivnosti mogu redovito, ne online nego fizički ići u van kurikularne aktivnosti koje su im korisne.
Zadnje je da se uz poštivanje epidemiološkog okvira omogući otvaranje kladionicama, automat klubovima i kasinima uz ograničenja koja će se odnositi na konzumaciju pića i svega što će Stožer preciznije sutra propisati - kazao je premijer.
- Nastavit ćemo s praćenjem epidemiološke situacije. Iduće prolazno vrijeme će biti 1. ožujka, vidjet ćemo što će se zbivati s dinamikom kretanja broja novozaraženih i donositi odluke koje su u funkciji zaštite zdravlja, hrvatskog gospodarstva i poslovne aktivnosti što većeg broja ljudi - kazao je.
- Danas je, kao što ste vidjeli, Europska komisija objavila svoje projekcije ekonomskih prognoza koje nam se čine jako važne i bitne u kontekstu mjera. Najbitnije je da je procjena rasta na razini cijele EU poboljšana sa -7,4 posto na 6,3, podignuta je za jedan postotni bod. Procjena rasta za RH poboljšana je za 0,7 posto, s -9,6 na 8,9. Na to je utjecao treći kvartal u kojem smo mi s obzirom na naše aktivnosti osigurali puno bolju turističku sezonu osobito kada je riječ o priljevu stranih gostiju u odnosu na druga turistička tržišta unutar EU. Ono što je važno, po procjenama EK, Unija bi trebala rasti u 2021. 3,7 posto, to je manje od ranijih predviđanja koja su bila na 41, a RH bi trebala rasti 5,3 posto. Svrstava se uz Francusku i Španjolsku među one države članice koje očekuje rast u 2021. godini. To je ohrabrujuća poruka, manji pad nego što je očekivano u prošloj godini, a među tri zemlje s projiciranim najvećim rastom u 2021. Za 2022. procjena je da bi RH rasla 4,6 posto, a Unija 3,9 posto. Smatramo da su ove procjene i na tragu procjena Ministarstva financija te da su očekivane, ali i ohrabrujuće s obzirom na godinu pred nama.