U Moskvi je danas održana vojna parada povodom 78. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu. Ovaj događaj je godinama unazad služio da ruski predsjednik Vladimir Putin pokazuje svoju moć ostatku svijeta i razmeće se oružjem koje ruska vojska ima, piše Nova.rs.
Međutim, ove godine situacija je znatno drugačija. Oružje je tu, ali u dalekom manjem obujmu nego što je to bio slučaj prethodnih godina. I broj Putinovih kolega koji su došli upriličiti ovaj događaj je mizerno mali - svega šestero, dok je prethodnih godina paradu pratila čitava plejada stranih dužnosnika.
Naime, tijekom današnjeg dana na Crvenom trgu uz Putina su stajali – predsjednik Kazahstana Kasim Žomart Tokajev, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, zatim predsjednik Uzbekistana Šavkat Mirzijojev, predsjednik Kirgistaba Sadir Žaparov i predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon, kao i armenski premijer Nikol Pašinjan.
I tu popis završava.
Imena koja se nalaze na njemu svakako nisu iznenađenje.
Lukašenko je godinama Putinov blizak suradnik, neki ga čak smatraju i za Putinovog vazala. Kada je ruski predsjednik započeo invaziju na Ukrajinu, bio je među prvima koji je otvoreno stao na stranu agresora. Zapravo, ruski tenkovi su ušli na ukrajinsko tlo preko bjeloruske granice. Dugo se nagađalo želi li Lukašenko uvući Bjelorusiju u rat i direktno slanjem svoje vojske u Ukrajinu, međutim to se (još) nije dogodilo.
Nekima od njih, kao u slučaju Lukašenka, Rusija je potrebna kako bi opstali na vlasti. Na primjer, tijekom siječnja prošle godine Tokajev se suočavao s izuzetno velikim nezadovoljstvom građana u svojoj zemlji i situaciji koja je pijretila eskalacijom u ozbiljan sukob. Ipak, danas, on je i dalje na vlasti – upravo zahvaljujući, prema mišljenju mnogih, ruskim obavještajcima unutar Kazahstana.
Kada je Armenija u pitanju situacija je slična. Erevan se oslanja na Moskvu kada je u pitanju zaštita, sigurnost, ali i ekonomija, no najviše kada je riječ o spornoj regiji Nagorno-Karabah u kojem su većina Armenci, ali koji je se nalazi unutar teritorija Azerbejdžana.
Usporedbe radi, 2015. godine, godinu dana nakon što je Rusija anektirala ukrajinski Krim, na paradu u Moskvu došlo je puno više lidera s istoka i iz Azije, ali bilo je i dužnosnika iz Europe poput predsjednika Češke Miloša Zemana. Pored njega, na svečanoj tribini bili su prisutni lideri nepriznatih Abhazije i Južne Osetije, zatim Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Brazila, Vijetnama, Egipta, Indije, Južnoafričke Republike, Cipra, Kine, Kube, Mongolije, Turkmenistana, ali i Srbije.
Ako se vratimo u vrijeme prije aneksije Krima, na primjer 2010. godinu, među gostima je bila i tadašnja kancelarka Njemačke Angela Merkel.