StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetČETIRI BRIGADE

Ova državica ima samo 1,9 milijuna stanovnika, ‘stišću‘ je Rusija i Bjelorusija, a od Putina je čuva jedino NATO

Piše Ivan Galović/HRVATSKI VOJNIK
10. travnja 2023. - 16:30

Latvija ima 1,9 milijuna stanovnika i površinu od 64 589 km2. Nalazi se između Litve i Estonije, ima granicu s Rusijom, ali je i susjed Bjelorusije, najbližeg partnera Rusije, s čijeg je prostora također počela invazija na Ukrajinu. Neovisna je od kolovoza 1991., a njezine Oružane snage imaju 6700 profesionalnih vojnika, 9500 pripadnika Nacionalne garde i 36 000 pričuvnih snaga.

image
/Shutterstock

Od 2004. članica je Europske unije i NATO-a. Najveća je komponenta Nacionalnih oružanih snaga (Nacionālie bruņotie spēki) Nacionalna garda (Latvijas Republikas Zemessardze). Čine je pretežno dragovoljci raspoređeni u četiri kopnene brigade. Služenje vojnog roka zasad nije obvezno, međutim, vlasti užurbano rade na uspostavi novog modela. Dakle, nakon što prođe određeno pilot-razdoblje, svi muškarci državljani Latvije stari od 18 do 27 godina moći će odabrati između vojne obuke u profesionalnim postrojbama, obuke u Nacionalnoj gardi, obuke i tečaja za studente ili posebnog civilnog služenja u ministarstvima unutarnjih poslova, zdravstva ili dobrobiti (obuhvaća radna prava, socijalnu sigurnost, dječja i obiteljska prava, opća ljudska prava…). Žene koje pripadaju toj dobnoj skupini također će moći odabrati neku od opcija, ali isključivo na temelju dragovoljne prijave, analizira Hrvatski vojnik

image
/Shutterstock
image
/Shutterstock

Prema 2,5 posto BDP-a

Ostale glavne komponente Oružanih snaga, koje se oslanjaju većinom na profesionalno osoblje, jesu Ratno zrakoplovstvo, Zapovjedništvo za logistiku, Zapovjedništvo za obuku i doktrinu, Mehanizirana pješačka brigada, Ratna mornarica, Zapovjedništvo za specijalne operacije, Združena zapovjedna bojna i Vojna policija. Latvijski napori u modernizaciji Oružanih snaga dosad su bili znatno manji u usporedbi s drugim dvjema baltičkim zemljama. Prema najnovijim podacima koje je Ministarstvo obrane objavilo 10. ožujka 2023., obrambeni proračun za 2022. iznosio je 823 milijuna eura, što je 2,1 % udjela u BDP-u. Namjera je da 2025. dosegne 2,5 % BDP-a, što bi značilo 1,219 milijardi eura. U međuvremenu bi ove godine država na obranu trebala potrošiti 987 milijuna eura, što je 2,25 % BDP-a. Taj je iznos veliko povećanje u odnosu na projekcije s početka 2022., koje su govorile da će se za 2023. godinu izdvojiti tek 747,71 milijun eura ili 2,07 % BDP-a. Međutim, ruska agresija na Ukrajinu sve je promijenila, posebno u zemljama poput Latvije, koje graniče s Rusijom.

image
/Shutterstock

Modernizacija se provodi prema ciljevima postavljenim u Konceptu nacionalne obrane 2020. – 2024. Prioriteti ulaganja uključuju sljedeće: neizravnu vatrenu potporu, zračnu obranu, mehanizaciju, taktički zračni transport, zapovijedanje i nadzor, borbenu inženjeriju, postrojbe za specijalna djelovanja, kao i sposobnosti potpore države primateljice (Home Nation Support). U vezi s potonjim valja podsjetiti na činjenicu da je Latvija domaćin jedne od borbenih grupa u okviru NATO-ove inicijative ojačane prednje prisutnosti (Enhanced Forward Presence – eFP). Uz domaće, skupinu popunjavaju i kontingenti iz oružanih snaga Kanade, Albanije, Češke, Islanda, Italije, Crne Gore, Poljske, Slovačke, Slovenije i Španjolske.

image
/Shutterstock
image
/Shutterstock

Dok su Litva i Estonija već ojačale svoje mehanizirano pješaštvo novim vozilima, Latvija je još na polovini cijelog procesa. Još je u proteklom desetljeću planirala nabavu lakih i srednjih taktičkih vozila konfiguracije 4 x 4. Prijedloge je dostavilo 12 tvrtki, a na kraju je odabran finski Sisu GTP 4 x 4. Međutim, Latvija je u lipnju 2020. zanimanje prebacila na oklopna vozila konfiguracije 6 x 6. Projekt se u početku provodio zajedno s Estonijom i Finskom, ali Estonija je 2021. odustala zbog velikih troškova. Krajem listopada 2021. godine Latvija je primila prve oklopne transportere Patria CAVS (Common Armoured Vehicle System) konfiguracije 6 x 6. Srednja baltička zemlja u načelu nema niti jedno klasično borbeno vozilo pješaštva. Stoga je naručila više od 200 Patrija različitih inačica za otprilike 200 milijuna eura. Patria CAVS 6 x 6 trebala bi poboljšati mobilnost kopnenih snaga i zamijeniti zastarjeli oklopni transporter XA serije Pasi. Plan je da isporuke budu završene 2029. godine.

To je zasad najveći pokušaj modernizacije vojske u povijesti Latvije. Većina vozila bit će proizvedena u domaćim tvornicama. Izvori iz industrije spominju da bi Latvija mogla naručiti i dodatnih sto. Prva isporučena vozila konfigurirana su kao transportna, s prostorom za osam osoba. Prema dosadašnjim izvješćima, latvijske su postrojbe u kratkom vremenu u kojem su ga koristile stekle veliko povjerenje u vozilo. Održavanje je bilo jednostavno, kao i upravljanje. Na terenu je moglo dobro držati korak s vozilima na gusjenicama. Patria 6 x 6 razvija se u okviru programa CAVS koji, naravno, predvodi Finska. Zasad su članice programa Finska, Latvija, Švedska, Njemačka i Estonija. Latvija je kroz dva odvojena ugovora, potpisana 2014., odnosno 2019., od Ujedinjene Kraljevine naručila 198 rabljenih borbenih izvidničkih vozila na gusjenicama CVR(T) (Combat Vehicle Reconnaissance (Tracked)). Početna vrijednost vozila uvelike raste nakon modernizacije i potpunog opremanja. Radi se o više inačica, od kojih najveću vatrenu moć ima Scimitar. Riječ je o borbenom vozilu pješaštva naoružanom topom 30 mm, strojnicom 7,62 mm i bacačima dimnih granata. Sultan je zapovjedno vozilo, a Spartan oklopni transporter. Samson i Samaritan vozila su za popravke, odnosno za sanitet.

image
/Shutterstock

Ukupno 123 vozila Scimitar bit će dodatno naoružana protuoklopnim vođenih raketnim sustavima. Latvija je u veljači 2018. s konzorcijem EuroSpike potpisala ugovor vrijedan 108 milijuna eura koji se odnosi na kupnju izvorno izraelskih protuoklopnih sustava Spike. Trebali bi biti postupno integrirani na vozila Scimitar. Nadalje, Latvija je 2018. nabavila različite vrste terenskih vozila, među kojima su 62 laka jurišna vozila Polaris. Isporučena su u tri različite inačice, a posao je vrijedan 6,8 milijuna eura, s tim da je dio sufinancirala vlada Sjedinjenih Država. Za 11 milijuna eura nabavljena je i vojna inačica finskih sveterenskih vozila BRP Outlander Max 650XT. Riječ je o vozilima nalik na popularni quad, ali u ovom slučaju podrazumijeva se kotačna konfiguracija 6 x 6.

Što se tiče osobne opreme i naoružanja za vojnike, djelatne i pričuvne postrojbe postupno će dobivati nove jurišne puške G-36. Transakcija je ugovorena 2018. godine s tvrtkom Heckler & Koch. Ugovor vrijedan 13 milijuna eura uključuje i druge vrste oružja. Na popisu su kratke strojnice (automati) UMP9, MP5A3 i MP7A2, puške HK417, podcijevni bacači granata AG36 i automatski bacači GMG. Protuoklopna oružja koja trenutačno koristi latvijski OS su Spike LR, AT4 i Carl Gustaf M4. Latvijske oružane snage i Nacionalna garda postupno su dobile i novi vojni taktički radio kao rezultat dvaju ugovora (prvi 2016., drugi 2017.) potpisanih s američkim proizvođačem Harrisom. Cilj je bio ojačati interne zapovjedno-komunikacijske sposobnosti, ali i poboljšati interoperabilnost sa saveznicama iz NATO-a. Za potrebe kopnenih snaga nabavljena su 2019., uz američko sufinanciranje, tri besposadna zrakoplovna sustava AeroVironment RQ-20A Puma. Ti sustavi vrijedni tri milijuna eura podrazumijevaju devet malih letjelica. Prve besposadne letjelice u inventaru latvijskog OS-a služe za obavještajno djelovanje, nadzor, pronalaženje ciljeva i izviđanje (ISTAR). Dodatno su nabavljene besposadne letjelice domaće proizvodnje UAV Factory Penguin C. Riga je prije nekog vremena pokazala i zanimanje za turske borbene besposadne letjelice Bayraktar TB2. Službeno latvijsko izaslanstvo posjetilo je tvrtku Baykar 2021. godine.

image
/Shutterstock

Latvija želi ojačati i svoje male zračne snage, koje danas koriste letjelice sovjetskog podrijetla, tj. dva nedavno modernizirana mala transportna aviona An-2 i četiri helikoptera Mi-17. Naručena su četiri helikoptera UH-60M/S-70 Black Hawk vrijedna 175 milijuna eura, s tim da u financiranju sudjeluje i SAD. Dva su isporučena u prosincu 2022., a druga dva trebala bi biti isporučena do kraja ove godine. Krajem 2022. nabavljena su i dva ultralaka trenažna aviona Pelegrin Tarragon domaće proizvodnje. Protuzračnu obranu latvijskog OS-a čine prijenosni raketni sustavi – švedski RBS 70NG i američki FIM-92 Stinger. Latvija poboljšava i sigurnost svojeg zračnog prostora i učinkovitost nadzora zračnog prometa, što se smatra ključnim sposobnostima. U tu je svrhu nabavljen švedski (Saabov) radar Giraffe 1X, četiri američka radara AN/MPQ-64F1 i tri također američka AN/TPS-77 MRR. Mornarica raspolaže lovcima mina, ophodnim brodovima i brodovima Obalne straže. Francuska tvrtka ECA Group modernizira novim sustavima za zapovijedanje i nadzor tri starija lovca mina klase Tripartite, kupljena prije desetak godina od Nizozemske. Brodovi će koristiti i podvodne dronove A18-M opremljene sonarom UMISAS, dronove za identifikaciju mina SeaScan te dronove za neutralizaciju mina K-STER. Iako vojske baltičkih zemalja imaju vlastite, jedinstvene vojne sposobnosti i potrebe, moguće je uočiti neke sličnosti. Sve su zainteresirane za buduće poboljšanje opće mobilnosti, protuoklopne sposobnosti unutar mehaniziranog pješaštva, kao i poboljšanje protuzračne obrane prijenosnim i sustavima kratkog dometa. Važna je promjena pokušaj stjecanja dugodometnih udarnih sposobnosti topništva, koje mogu poslužiti kao konvencionalno sredstvo odvraćanja.

Kao i vojske drugih dviju baltičkih saveznica, i latvijska se opremala na području topništva. U proteklom je desetljeću pokrenuta nabava američkih samohodnih haubica na gusjenicama M109A5Ö u kalibru 155 mm. Riječ je o moderniziranoj inačici A2/A3 s cijevi M185 duljine 39 kalibara, a ugovor je uključivao i vozila za obuku vozača te mobilno središte za upravljanje paljbom. Prve su isporučene 2017., a slovo Ö u njihovu označavanju djeluje neobično. Međutim, sve postaje jasnije kad se vidi da je šezdesetak svojih rabljenih haubica Latvija nabavila od Austrije (Österreich), koja ih je 1994. kupila od Ujedinjene Kraljevine. Nadograđene su između 2003. i 2007. te čuvane u skladištu. Latvija je prošle godine šest tih haubica donirala Ukrajini.

19. travanj 2024 06:16