Političke scene Bosne i Hercegovine i Slovenije uzdrmali su navodni potezi slovenskog državnog vrha koji, kako pišu BH mediji, ima viziju o "dovršetku raspada Jugoslavije" i promjenama granica na Balkanu, donosi Jutarnji list.
U Sarajevu tako, pozivajući se na neimenovane izvore iz Bruxellesa, tvrde da je slovenski premijer Janez Janša predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu predao dokument o prioritetima slovenskog predsjedanja EU, a u kojem su, tvrdi se, navedene i smjernice o "konačnom raspadu Jugoslavije". Time je navodno htio obavijestiti čelnika Europskog vijeća o jednom od prioriteta predsjedanja Europskom unijom koje Slovenija preuzima 1. srpnja ove godine.
Iz Bruxellesa zasad dopiru proturječne informacije o postojanju spornog dokumenta. Dopisnik Dela iz Bruxellesa Peter Žerjavič na Twitteru je objavio kako mu je ured Charlesa Michela potvrdio da je primio Janšin 'non-paper' da bi niti pola sata kasnije okrenuli ploču i priopćili: Ne možemo potvrditi da smo dobili 'non-paper'.
- Danas je očito opet dan briselske zbrke, napisao je Žerjavič na Twitteru.
Iz Europske komisije nisu mogli komentirati sadržaj spornog dokumenta jer tvrde da nisu s njime upoznati.
Sve je započelo pričom BH portala Politički.ba, za koji se tvrdi da je povezan s tamošnjom obavještajnom zajednicom, a koji je objavio da se Janša zalaže za promjenu granica Srbije i Kosova prema planu Vučić-Thaçi, koji je lani bio u igri još dok je predsjednik SAD-a bio Donald Trump, ali mu se snažno protivila Njemačka, ali i kako odlazi korak dalje pa se predviđa mogućnost odcjepljenja Republike Srpske, pripajanje dijelova Crne Gore i Sjeverne Makedonije s albanskom većinom u Albaniji, te priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj.
Rezervna varijanta navodnog Janšinog plana je i da se formiraju tri nacionalne republike u Bosni i Hercegovini. Srpska i hrvatska, nastavlja Politički.ba, imale bi tijesne veze s matičnim državama, dok bi bošnjačka dobila koridor prema međunarodnim morskim vodama koji bi garantirao NATO.
Isti medij Janšu predstavlja kao najglasnijeg zagovornika "završetka raspada Jugoslavije" tvrdeći kako već duže vrijeme gura koncept 'velike Srbije' i 'velike Albanije'.
"Potpora Hrvatske, Mađarske, Poljske..."
Politički.ba također dodaje da slovenski premijer nije usamljen u svojim naporima da redefinira granice na Balkanu, već da u tome navodno ima potporu Mađarske, Hrvatske i Poljske, a da bi zeleno svjetlo planu dale i Austrija i Francuska. Podsjetimo, potonja je izrazila neutralnost tijekom razgovora Vučić-Thaçi.
Pisanje ovog bosanskohercegovačkog medija vjerojatno ne bi imalo nekog odjeka da ga na višu razinu nije digao član Predsjedništva BiH Željko Komšić, iz čijeg su kabineta na razgovor pozvali slovensku veleposlanicu u BiH Zoricu Bukinac. Učinili su to, između ostalog, i zbog navodnog istupa slovenskog predsjednika Boruta Pahora tijekom nedavnog posjeta BiH, a koji je, prema tvrdnjama Komšića, tog 5. ožujka u Sarajevu članove tročlanog Predsjedništva pitao o raspadu te države.
- U posljednje vrijeme sve su češći glasovi u Europi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije. Možete li se vi u BiH mirno razići?, pitanje je što ga je Pahor navodno postavio Miloradu Dodiku, Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću, koji je naknadno i potvrdio da se to doista dogodilo.
Prema navodima medija koji prenose sadržaj razgovora iza zatvorenih vrata, slovenski predsjednik pojasnio je kako ovo pitanje postavlja prije svega kao prijatelj BiH, no nema informacija o tome na koje je "glasove iz Europe" mislio.
Džaferović i Komšić slovenskom su predsjedniku navodno odgovorili kako od mirnog razlaza, odnosno raspada BiH, nema ništa, dok je Dodik potvrdio kako vjeruje u tu mogućnost.
Upravo je on, na sjednici parlamenta Republike Srpske 10. ožujka, kazao kako sada i europski političari otvoreno govore o mogućnosti mirnog razlaza u BiH te je najavio kako će osobno "za godinu ili dvije" zatražiti raspisivanje referenduma o statusu RS.
Opstanak BiH
U intervjuu za agenciju Srna, objavljenom 3. travnja, izrijekom je kazao kako ne vjeruje u mogućnost opstanka BiH te da se stoga treba zalagati za miran razlaz i uspostavu RS kao neovisne države.
- Perspektiva je da se osiguraju neutralni, mirni uvjeti za razlaz u BiH. To nije nikakva nasilna secesija, nego proces koji će omogućiti pravo naroda na samoopredjeljenje, kazao je tada Dodik.
Za sada je samo Komšić izrijekom potvrdio kako je šef slovenske države na sastanku u Sarajevu postavio pitanje mogućeg mirnog razlaza.
- Jest, istina je, kazao je Komšić, a prenosi u ponedjeljak agencija Fena.
Dodao je kako je i to bio jedan od razloga zbog kojeg je on na adresu dužnosnika Europske unije početkom travnja poslao svoj non-paper u kojemu je, uz ostalo, optužio Hrvatsku i Srbiju da se miješaju u unutarnja pitanja BiH, a SAD i Uniju pozvao da jače koordiniraju svoju politiku prema BiH.
Povratak Gruevskog
Janša je već odgovorio na pisanje u medijima, napisavši na društvenim mrežama da je Michela zadnji put vidio prošle godine i da bi mu zato "u veljači ili ožujku ove godine teško bilo što fizički predao". Janša naglašava da Slovenija traži rješenja za razvoj regije i europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, "ali da ovakvi napisi pokušavaju spriječiti taj cilj".
Slovenski 24ur je u međuvremenu izvijestio da je dobio potvrdu da sporni tajni dokument doista postoji, ali se pretpostavlja da je poslan mimo uobičajenih diplomatskih kanala. - Nisu ga vidjeli ni najviši slovenski predstavnici u Bruxellesu, pišu 24ur.
Neki njihovi izvori čak tvrde da bi se dokumentom regulirao i povratak bivšeg premijera Sjeverne Makedonije Nikole Gruevskog iz egzila u Mađarskoj.
Zbog izvješća o dokumentu koji je Janša poslao Europskom vijeću, slovenska veleposlanica u Sarajevu Zorica Bukinac pozvana je na razgovor u sjedište Predsjedništva BiH. Zamoljena je da pojasni navodni sadržaj dokumenta koji predviđa prekrajanje granica na Balkanu. Prema medijskim napisima, poziv je stigao iz kabineta Željka Komšića. Na sastanku je veleposlanica uvjeravala Komšića da se slovenska politika prema BiH promijenila te da Slovenija podržava europski put BiH u ispunjavanju uvjeta za ulazak u EU, prenosi Radio Sarajevo.
Iz ureda Boruta Pahora priopćeno je kako predsjednik nije upoznat sa sadržajem navodnog non-papera koji je Janša predao Michelu.
- S obzirom na to da ne zna sadržaj, ne može ga komentirati. Inače, predsjednik Pahor zagovornik je BiH, njezina teritorijalnog integriteta, europske perspektive i mirnog razvoja, što uvijek dosljedno naglašava, poručeno je iz Pahorova ureda. Dodaju i kako Pahor ne podržava raspad BiH, ali podržava njezino što brže pristupanje Europskoj uniji.
- Već nekoliko godina predsjednik Pahor brani tezu da je proširenje EU na zapadni Balkan geopolitičko pitanje, da se s tim ne smije odgađati i da je to najbolji odgovor na opasnost od pokušaja provođenja novih granica u skladu s etničkim načelima, rekli su.
'Janšine destruktivne politike'
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova je za agenciju STA poručilo kako je imalo uvid samo u jedan 'non-paper' o Zapadnom Balkanu, i to onaj hrvatski s kraja prošle godine, a koji se ni u jednom pogledu ne tiče bilo kakvog mijenjanja granica.
Slovenski europarlamentarci Klemen Grošelj i Irena Joveva izjavili su kako bi Slovenija prvenstveno trebala "podržati daljnji proces integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU i igrati ulogu iskrenog posrednika" i to u skladu s europskim vrijednostima, načelima, ugovorima i sporazumima, a bez želje za promjenom granica među državama u toj regiji.
- Janez Janša nas svojim destruktivnim politikama vodi u krivom smjeru i na vanjskopolitičkom planu. Svima bi trebalo biti jasno da bi promjena granica između država u regiji ili promjena teritorijalne organizacije u BiH mogla dovesti do prolijevanja krvi, rekli su europarlamentarci.
Prije nekoliko dana njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom su razgovoru također razgovarali o Bosni i Hercegovini kao jednoj od najvažnijih vanjskopolitičkih tema. Više informacija o sadržaju razgovora, izuzev potvrde da je do njega došlo, nije poznato, donosi Jutarnji list.
Dnevni avaz: Komšić, non-paper, laži i respiratori
U ponedjeljak poslijepodne je u Dnevnom avazu objavljen urednički komentar u kojem se komentira Janšin navodno 'non-paper' predan predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu. Riječ je o najutjecajnijem bosansko-hercegovačkom dnevnom listu čiji vlasnik Fahrudin Radončić je u svađi s najjačom bošnjačkom strankom SDA.
Glavni i odgovorni urednik Avaza Fahir Karalić ukratko je sažeo tijek dramatičnog dana optužujući "botovsku mašinu SDA" da širi interpretaciju kako je BiH na korak do raspada, da Europa to jedva čeka, a i da su Amerikanci sumnjivi.
- Vrijeme je da svi redom, od Komšića i Džaferovića, preko Bakira Izetbegovića, Sifeta Podžića, Selme Cikotića, Bisere Turković i Fadila Novalića, do obične raje, zadužimo čizme, uniforme, opasače i puške i trkom na granice BiH. Valja nam braniti ugroženu državu!, sarkastično poručuje Karalić.
Piše i kako je "džaba što su i Janša i Pahor ekpresno demantirali nebuloze iz paraobavještajne kuhinje" pa je bosanskohercegovačka javnosti još jedno prijepodne "provela čitajući o sumornim scenarijima koje su navodno EU i možda SAD namijenili Bosni i Hercegovini, a sve s prostim ciljem da se zaboravi Komšićev non-paper koji doista postoji i kojim je zgrozio diplomate u Bruxellesu i u sjedištu UN-a".
- Zapravo, priča o Janši i Pahoru trebala je poslužiti kao logičan nastavak Komšićevih slutnji, smutnji i optužbi na račun Bruxellesa i (uvijeno) Washingtona, i njihovih skrivenih namjera prema BiH, piše Karalić i nastavlja:
- Možda bi taj medijsko-politički spin i uspio da se održi duže od nekoliko sati da Komšiću prethodno, prošlog tjedna, nije stigao žestok odgovor zemalja Kvinte (zemlje velike petorke - SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija) i upozorenje da se okrene reformama i ekonomskom razvoju BiH, umjesto što koristi retoriku sukoba i nepotrebnog podizanja političkih tenzija.
Na kraju, ipak je pokušao i opet je opalio ćorak. Cinici bi rekli, da je toliko puta (a nije nijednom) progovorio o aferi "Respiratori" ili stanju na KCUS-u, da je iko vidio njegov osobni napor da dođemo do spasonosnih vakcina protiv koronavirusa, možda bi danas neko i povjerovao u njegove političke fatamorgane da je država BiH, kako on i njegovi partneri iz SDA svako malo ponavljaju, ugrožena i pred raspadom.
Ovako, Komšićevi melodramatični politički igrokazi svakim danom sve više liče na tragikomičnu monodramu u kojoj glavni lik sve manje podsjeća na pravdoljubivog Robina Hooda koji se bori protiv mrskih neprijatelja Milorada Dodika i Dragana Čovića, a sve više na lažljivog Bakirovog Pinokija koji Bošnjake širenjem straha testira gdje je granica nakon koje će i oni reći - ma dobra nam je i muslimanska zemljica Bosna, manja od države BiH, ali je samo naša.