StoryEditorOCM
S mora i krajaOGNJEN BONACCI

Ugledni hidrolog o poplavama: ‘Država može i mora naučiti nešto nakon ovoga, ali ništa se neće poduzeti‘

Piše Petar Čikeš
13. listopada 2024. - 13:21

Ognjen Bonacci ugledni je hrvatski hidrolog. Radio je u znanstvenim zavodima i na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Mostaru. Profesor je emeritus Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu. Bavi se hidrometrijom, riječnim nanosom, oborinama u hidrološkom ciklusu, a napose hidrologijom krša. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskoga hidrološkog društva i njegov prvi predsjednik. Za Slobodnu Dalmaciju govorio je o razornim poplavama koje su nedavno pogodile dijelove Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

image

Ognjen Bonacci

/Joško Šupić/Cropix

Kako objašnjavate da je na nekim područjima, konkretno u Jablanici u BiH, po navodima tamošnjih stručnjaka, palo oko 300 litara kiše po metru kvadratnom. Što je uzrok tome?

- Kiša se mjeri na klimatološkim postajama. Radi se o tzv. mjerenjima u točki. Površina otvora kišomjera je 200 cm². Rijetko kada se izmjeri maksimalna količina kiše koja je pala u nekoj epizodi. U Hrvatskoj se mjerenja kiša provode na nešto više od 300 postaja. To je nedovoljan broj da se izmjere one najveće oborine. I važno je naglasiti da to nije samo kod nas slučaj, nego je identično, pa i mnogo gore u cijelom svijetu. Uzrok obilnih oborina su meteorološki čimbenici kombinirani s lokalnim orografskim karakteristikama. Moguće je da je u Jablanici izmjerena maksimalna količina koja je pala u centru oluje, iako osobno sumnjam u to.

Budući da smo imali iskustvo katastrofalnih poplava prije 10 godina, smatrate li da su odgovorni zakazali?

- Postoje vrlo različite vrste poplava. One na velikim rijekama potpuno su drugačije od onih bujičnih pa stoga zahtijevaju i drugačije mjere obrane. Što se tiče bujičnih poplava, tu je znatno teže poduzeti učinkovite mjere. Poseban i vrlo karakterističan slučaj je bujična poplava u Podgori. Tu su se ljudi naselili na bujici, napravili parkirališta i ulicu, što je rezultiralo katastrofalnim posljedicama za one koji žive na tom području. Tko je kriv? Prosudite sami.

Problem je da takvih slučajeva, ne samo kod nas, ima sve više i da će stoga biti i sve više ovakvih poplava, sa sve gorim posljedicama. Posebno se to odnosi na našu obalu i otoke, upravo stoga što se na njima najintenzivnije javljaju prethodno navedeni opasni procesi.

image

Posljedice bujične poplave u mjestu Podgora na Makarskoj rivijeri

Tom Dubravec/Cropix
image

Posljedice bujične poplave u mjestu Podgora na Makarskoj rivijeri

Tom Dubravec/Cropix

Može li država izvući neke pouke iz ovih poplava? Kako se u budućnosti zaštititi od sličnog scenarija? Treba li izraditi karte rizika od poplava ili je stvar samo u infrastrukturi?

- Može i mora. Nedovoljno se analiziraju sve vrste poplava, a prije svega one bujične, tzv. nagle poplave (flash flood). Brzo se zaboravlja. Osobno mislim da karte rizika malo što rješavaju. Uglavnom se zna koja su područja rizična, ali se ljudi svejedno naseljavaju na njima. Lijepo je živjeti uz vodu (mirnu).

Navodno je na razornost poplave u Podgori utjecao požar ovog ljeta. Kako su obronci Biokova opožareni i goli, stabla nisu djelomično upila kišu. Kakva je uloga vegetacije prilikom poplava?

- Da, to je vrlo vjerojatno točan zaključak. Ali glavni je problem da je korito bujice manje-više zatrpano. Mislim da bi se iz ove poplave moglo mnogo toga naučiti, ali sam siguran da se neće ništa napraviti. Pomalo smo već zaboravili da je u Pogori uopće bila nekakva poplava. Moram naglasiti da to nije specifičnost samo naše sredine.

Možemo li reći da je čovjekovo djelovanje utjecalo na silinu poplava?

- Na posljedice bujičnih poplava u Hrvatskoj čovjek je snažno i izravno utjecao i dalje sve snažnije i sve izravnije utječe. Nekontrolirana urbanizacija, naseljavanje u plavljenim područjima, isključivanje prirodnih retencija, promjena namjene korištenje zemljišta, sječa šuma, šumski požari samo su neki od razloga. Svaki slučaj poplave je specifičan i zato ih je potrebno detaljno izučavati, što se, nažalost, ne radi. A ako se nešto i napravi, ništa se ili vrlo malo i nebito poduzme.

U slučaju Jablanice navodno je ilegalni kamenolom utjecao na stvaranje klizišta koje je uzrokovalo ljudske žrtve? 

- Kamenolom je vjerojatno narušio prirodnu stabilnost pokosa, što je prouzročilo masovni odron kamenja koje je bilo odneseno nizvodno i koje je zatrpalo naselje. Osim toga, čini mi se da je bujica nizvodno nanijela jalovinu koja je odložena prilikom eksploatacije kamenoloma. Nažalost, osobno ne raspolažem detaljnijim informacijama pa to ne mogu argumentirati.

image

Posljedice odrona i bujične poplave na području grada Jablanica u Bosni i Hercegovini

Tom Dubravec/Cropix
image

Posljedice odrona i bujične poplave na podrucju grada Jablanica u Bosni i Hercegovini

Tom Dubravec/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. studeni 2024 20:08