Sušno ljeto i nezapamćene ekstremno visoke temperature, koje praktički traju od samog kalendarskog početka ljeta, 21. lipnja, ostavili su velike posljedice u dalmatinskim maslinicima gdje je urod značajno slabiji. Masline su smežurane, posebno na onim lokalitetima gdje nije regulirano navodnjavanje.
Ako visoke temperature i sušno razdoblje zadulji i protegne se sve do početka rujna, svi smežurani plodovi će otpasti sa stabala.
Zbog slabog uroda maslina uljare bi ove jeseni mogle ostati suhe, pa je realno za očekivati značajno poskupljenje maslinovog ulja. Neće biti nestašice ulja, ali će cijene biti paprene, ističu agro ekonomski analitičari s kojima smo razgovarali.
Trenutačno je najskuplje djevičansko maslinovo ulje koje bilježi uzlazni cjenovni trend u Hrvatskoj, ali i na razini EU-a.
Promjena prehrambenih navika
Statistika kaže da je maksimalna cijena tog ulja kod nas oko 24 eura za litru, što je za 75.94 posto više u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine, a čak 128.86 posto više u odnosu na 2021 godinu. Ove zime ulje bi moglo biti još skuplje jer manji urod implicira manju proizvedenu količinu i veću cijenu. Cijena će biti veća barem 30 posto, što preračunato u eure iznosi 31.20 eura za liru "zlatnih kapi“.
Pod pritiskom visokih cijena mijenjaju se i prehrambene navike stanovništva. Preskupo je to za hrvatski standard pa se sve manji broj ljudi odlučuje za kupovinu kvalitetnog maslinova ulja.
Više se ne gleda tko je proizvođač je li ulje uvozno ili domaće, ekstra djevičansko, djevičansko ili od komine masline. Samo se prati cijena i sretan je onaj tko ulovi kakvu bocu na akciji. Umjesto maslinovog potrošačima uvijek ostaje suncokretovo ulje koje je ipak puno jeftinije.
Cijene maslinovog ulja kreću se prema cijenama pratećih inputa za proizvodnju. Za proizvesti litru maslinovog ulja treba kupiti gnojivo, zaštitna sredstva, gorivo za strojeve, radnu snagu, ambalažu, transport, pa u konačnici i troškovi navodnjavanja. Sve to ulazi u krajnju cijenu, tumače nam maslinari kalkulaciju proizvodnje.
- Treba nam kiša. Količina je manja ali je kvaliteta dobra - ističu maslinari.
Kad bi i u ovom trenutku kiša pala, popravilo bi se stanje u maslinicima jer do berbe ima još dosta vremena. No, i to je dvosjekli mač jer će sa kišom navaliti štetnici, poglavito muha, koja ubode plod masline, koji zatim truli i otpada sa grana. Stoga je za masline bolje da ostane ovako sušno razdoblje koje usporava mušicu bez obzira koliko bi korijenu bila potrebna kiša. Stoga se očekuje da će ove godine urod biti značajno manji od lanjskog, na nekim područjima i upola manji. Iako se voli nazivati maslinarskom zemljom Hrvatska u EU razmjerima proizvodi vrlo malo maslina i maslinova ulja.
Ogroman uvoz, a izvoz...
Prema informacijama Državnog zavod za statistiku u 2021. pala je proizvodnja maslina, a time i maslinova ulja. Tako je, recimo, 2011. godine proizvedeno 31,4 tisuće tona maslina, a 2021. godine 23,8 tisuća tona.
U 2022 godini je proizvedeno 40,0 tisuća tona maslina, a 2023 29,8 tisuća tona. Oscilacije su velike upravo zbog vremenskih (ne) prilika pa je i samodostatnost u proizvodnji maslinovog ulja u Hrvatskoj oko 45 posto.
Uvozi se preko 5000 tona maslinovog ulja u vrijednosti od 13,6 milijuna eura, dok je izvoz oko 300 tona u vrijednosti od 2 milijuna eura, zbog čega je Hrvatska potpuno ovisna o kretanju cijena maslinova ulja iz mediteranskih zemalja koje ga tradicionalno proizvode, Italije, Španjolske Grčke.
Zanimljivo je da se podiže sve više maslinika u konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji, ali povećanje površina pod maslinama ne prati nužno i povećanje uroda maslina i proizvodnje ulja uglavnom zbog nemogućnosti navodnjavanja.
Ekološka proizvodnja je zahtjevnija od konvencionalne i u startu cijena ekološkog maslinova ulja trebala bi bit veća. Ali kod nas ima primjera da je konvencionalno ulje skuplje od ekološkog, a po dućanima se može naći i kojekakvih mješavina ekološkog i onog drugog po visokim cijenama.
Hrvatski građani jako malo troše maslinova ulja. Čak pet puta manje negoli je potrošnja u drugim mediteranskim zemljama sa kojima se volimo uspoređivati.
Godišnja potrošnja maslinovog ulja po glavi stanovnika je izrazito mala i iznosi oko dvije litre dok je u mediteranskim zemljama od 8 do 10 litara. Ako maslinovo ulje poskupi, a po svemu se čini da je to neizbježno, Hrvati će ga još manje koristiti u svakodnevnoj prehrani, čuvat će bočicu ulja u škafetu "za lijeka“.