Nakon prirodne nepogode koja je u sjevernoj Hercegovini sravnila sa zemljom čitava naselja i odnijela ljudske živote na pomolu je i ekološka katastrofa. Rijekom Neretvom plutaju tone smeća koje će za nekoliko dana završiti u donjem toku a dio svakako i u moru. Riječno korito je puno građevinskog materijala, plastike, gume, kućanskih aparata, koji plutaju iz pravca Jablanice prema Mostaru. Naplavine je za sada zaustavljena na brani hidreoelektrane Grabovica, no ako smeće nastaviti pristizati u jednom trenutku zbog sigurnosti objekta ustave će se morati podignuti i otpad će nastaviti plutati dalje prema moru. Pretpostavlja se da će se dio zaustaviti na obalama Neretve u trstiku i šašu, tako je bilo i za visokih vodostaja, ali ovo je izvanredna situacija i nitko ne zna kako će se dalje odvijati. Neretva je poprimila smeđu boju i proći će dani i tjedni dok se izbistri.
Smeće koje pluta Neretvom za visokih vodostaja nije nikakva novost ali ovo sada je izvanredna situacija. Ekološke udruge i institucije su nemoćne pred ovim problemom jer fizički nije moguće zapriječiti dolazak komunalnog otpada iz Hercegovine. Jedino im preostaje sakupljati otpad koji dopluta.
Osim što se zagađuje korito i obale rijeke Neretve a indirektno je ugroženo i zdravlje ljudi budući se otpad mjeseci zadržava u šašu uz obalu. Drugi problem je negativan utjecaj plastike na riblji fond, budući riba jede mikroplastiku kao da je plankton. Tako plastika završava i u hranidbenom lancu ljudi, koji konzumiraju ribu.
Ekolozi su svojevremeno predlagali da se postave mreže na Neretvi koje bi sakupljale plastični otpad prije negoli dopluta do mora ali za takve opsežne projekte treba puno novca.
I bez ove najnovije katastrofe na sjeveru Hercegovine, veliki zagađivači rijeke Neretve su deponija Uborak kod Mostara te deponija u Čapljini koja se nalazi nedaleko od korita rijeke pa sa svakim većim vodostajem gomile smeća završe u Neretvi od Metkovića do Ploča a kasnije u moru.
Osim što zagađuje okoliš otpad koji pluta Neretvom predstavlja i potencijalnu opasnost za brodove. Naime, debla iz Neretve doplutavala su i u Neretvanski kanala gdje je dolazilo do havarije brodova, koji su se sudarili sa tim deblima.
Neretva je već nekoliko dana izgubila svoju modrozelenu boju. Od plutajućeg otpada što ga Neretva nosi iz gornjeg toka, još su veća opasnost nevidljiva kemijska zagađenja koja kroz podzemlje mogu prodrijeti u vodotokove.
