I u gradu Opuzenu slijedi natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta.
Dosadašnji ugovori zakupoprimcima za plantaže mandarina i oranice su istekli i svi nestrpljivo čekaju kada će grad objaviti natječaj.
Upućeniji u ovu problematiku očekuju još veće probleme nego u Pločama, pa se svi slažu da Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu treba mijenjati. Već na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća Opuzena, koja je zakazana za 13. rujna na dnevni red je stavljen zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Radi se o zakupu na rok od 25 odnosno 15 godina
Početna cijena zakupa oranica, vrtova, maslinika i vinograda je 118.12 eura po hektaru uz ograničenje da ne može biti veća od tog dvostrukog iznosa.
Dakle, za hektar mandarina može se licitirati najviše 236.24 eura. Ako netko ponudi više ponuda će mu biti odbačena kao nevažeća.
Sveukupna površina u natječaju za zakup na rok od 25 godina je 627,8 hektara. Na rok zakupa od 15 godina se nude četiri hektara, dok se na rok od pet godina nudi 74,3 hektara zemljište koje je namijenjeno za povrat bivšim vlasnicima.
Maksimalna površina koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi iznosi 2,6 hektara. Također će se imenovati i gradsko povjerenstvo za zakup državnih parcela koje će odlučivati o najpovoljnijoj ponudi.
Zakon o državnom poljoprivredno zemljištu, poglavito onaj dio o višegodišnjem zakupu državnih parcela koji je prevelike ovlasti ostavio gradovima i općinama izvor je brojnih problema na terenu ponekad na granici fizičkih sukoba novih i starih zakupoprimaca.
Jedinice lokalne uprave uglavnom nisu kadre provesti zakupe državnog zemljišta pa mnogi natječaji padaju zbog nestručnosti i neznanja lokalnih čelnika prilikom raspisivanja natječaja. Često se i pogoduje određenim skupinama i lobijima, uvijek ima nezadovoljnika s čime se lokalna uprava na terenu teško nosi.
Najnoviji primjer je u gradu Pločama gdje zakup državnog poljoprivrednog zemljišta nije prošao. Danima se vodila bitka između dosadašnjih korisnika tog zemljišta i gradske vlasti Ploča koju su optuživali da je kod odabira pogodovala određenim skupinama bliskim vlasti od kojih se neki bave ne obradom zemlje već trgovinom ili građevinom.
Kominjani su pripremali i prosvjede, ističući da su mirni posjednici i da imaju prednost kod zakupa državnih parcela koje obrađuju više od dvadeset godina.
Međutim, sada su se i oni utišali i čekaju daljnji rasplet događaja. U ovom slučaju ingerenciju nad podjelom državnog zemljišta trebalo bi preuzeti Ministarstvo poljoprivrede, jer ako lokalna uprava to ne želi ili ne može provesti program raspolaganja državnim zemljištem prelazi u ruke ministarstva.
