Stoljećima su stanovnici općine Prozor-Rama u BiH, udaljene oko 120 kilometara od Sinja i stotinjak od Imotskog, usko vezani za te dijelove Dalmacije, ponajprije duhovno.
Prije više od tri stoljeća osmanlijska vojska protjerala je Hrvate s ognjišta na sjevernom rubu Hercegovine, a budući da im je Cetinska krajina bila najbliža, naselili su njezin najveći dio. Dio dotadašnjih stanovnika Rame doselio se i u okolicu Klisa, u Solin, ali i šira područja Drniša i Šibenika.
Ipak, najveća vjerska poveznica je slika Ramske Gospe i Velike Gospe Sinjske. Stoga i ne čudi da su Ramljaci za blagdan Velike Gospe u Sinju, a za Male Gospu su Sinjani u Rami. Isto tako, nema godine da vjernički puk Imotskog i Imotske krajine ne posjeti Ramu u sklopu zavjeta Ramskoj Gospi.
Preko takvih susreta...