StoryEditor
OtociENERGETSKA MREŽA

Čista energija za hrvatske otoke

Piše PROMO SD
26. veljače 2021. - 13:51
Sunčana elektrana Vis

HEP potiče razvoj znanja i sposobnosti domaće industrije te inspiriran pothvatom šibenskih poduzetnika s kraja 19. stoljeća, gradi zeleno, tehnološki napredno gospodarstvo 21. stoljeća.

Prije gotovo 126 godina, točnije 28. kolovoza 1895., u pogon je puštena Hidroelektrana Krka te je proradio prvi cjeloviti elektroprivredni sustav na tlu Hrvatske. Samo dva dana ranije, s radom je počela jedna od povijesno najpoznatijih hidroelektrana u svijetu, ona na Nijagarinim slapovima u SAD-u, a elektroenergetski sustav HE Krka - Šibenik, utemeljen na izmjeničnoj električnoj energiji i primijenjenim izumima Nikole Tesle. Dalmacija je do danas ostala središte proizvodnje električne energije korištenjem snage vode, ali posljednjih nekoliko godina HEP se i ovdje sve više okreće energiji Sunca. Upravo je 2020. po tome ostala obilježena kao prijelomna jer je HEP na Visu u rad pustio prvu elektranu na hrvatskim otocima, a ujedno sa snagom od 3,5 megavata i trenutno najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj. I to je tek početak jer je na području jadranske Hrvatske u izgradnji ili planu još desetak sunčanih elektrana. Nekoliko će se izgraditi na otocima, kao primjerice SE Bogomolje na Hvaru, koja se priprema u suradnji s Općinom Sućuraj.

image
Vizualizacija Sunčane elektrane Bogomolje na otoku Hvaru

HEP-ova solarna strategija

S druge strane, na Kvarneru HEP gradi SE Cres, snage 6,5 MW, koja će biti druga sunčana elektrana izgrađena na otocima te razmatra izgradnju još tri sunčane elektrane: SE Cres 2 (snage 4,14 MW, neposredno u blizini postojeće SE Cres), SE Ustrine kod Osora (snage 9,99 MW) te SE Unije (snage 1 MW, koja će uz planiranu ugradnju pripadajućeg baterijskog sustava omogućiti energetsku samoodrživost istoimenog otoka). Nisu sunčane elektrane jedini zeleni projekti, projekti za budućnost, koje HEP gradi i planira izgraditi na otocima i time doprinijeti gospodarskim i demografskim mjerama Vlade usmjerenima na povećanje kvalitete života na otocima. Da bi pojačao sigurnost opskrbe i povećao stupanj njihove energetske samodostatnosti prema najvišim okolišnim standardima, HEP će na više otoka postaviti baterijske spremnike energije te će nastaviti jačati elektroenergetsku mrežu, uključujući i postavljanje podmorskih kabela. Samo prošle godine HEP je u Dalmaciji ojačao vezu otoka Silbe, Premude, Drvenika Velog, Hvara, Iža i Ugljana s kopnom. Među tim projektima je i zamjena pet kilometara dugačkog podmorskog kabela između Visa i Biševa, što će se realizirati ove godine. Na dalmatinske otoke Brač, Hvar i Vis te poluotok Pelješac već je stigla još jedna lijepa novost u režiji HEP-a. Riječ je o ELEN punionicama za električna vozila kojih je sve više u Dalmaciji pa ne čudi što je HEP u rujnu prošle godine upravo u Splitu svečano u rad pustio svoju dvjestotu punionicu u Hrvatskoj.

image
Polaganje podmorskog kabela Silba-Premuda

Osim energetske i prometne infrastrukture na otocima, HEP ima važnu ulogu i u opskrbi vodom. Više HEP-ovih hidroenergetskih objekata u službi je i vodoopskrbe potrošača na priobalju i otocima, tako da se, primjerice iz sustava HE Zakučac pitkom vodom opskrbljuju otoci Brač, Hvar i Šolta, a iz postojećeg sustava HE Senj južni krak vodoopskrbe sjevernog Primorja. Krajem prošle godine HEP je s Hrvatskim vodama i Vodovodom hrvatsko primorje - južni ogranak, potpisao sporazum čija će realizacija kroz projekt HE Senj 2 osigurati kvalitetniju i sigurniju vodoopskrbu naselja na području od Senja do Karlobaga, kao i otoka Raba i Paga. HEP većinu svojih projekata, ne samo na jadranskim otocima, nego i u čitavoj Hrvatskoj, priprema u partnerstvu s lokalnom zajednicom, s gradovima i općinama, a provodi u suradnji s domaćim tvrtkama. U elektranama ugrađuje različitu opremu hrvatskih proizvođača, od fotonaponskih modula i pretvarača, preko kabela i transformatora do rješenja za ugradnju baterijskih spremnika. Na taj način potiče razvoj znanja i sposobnosti domaće industrije te inspiriran pothvatom šibenskih poduzetnika s kraja 19. stoljeća, gradi zeleno, tehnološki napredno gospodarstvo 21. stoljeća.

Vis – uz elektranu i baterija

Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva je sunčana elektrana koju je HEP pustio u rad u ciklusu izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju 2019.- 2023. Navedena elektrana, koju je HEP realizirao u suradnji s tvrtkom Končar, trenutno je po snazi najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj te prva velika sunčana elektrana izgrađena na hrvatskim otocima. Godišnje će proizvoditi, bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi, oko 5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1600 kućanstava. Vrijednost investicije iznosi 31,3 milijuna kuna. Uz elektranu će se u idućoj fazi instalirati baterijski spremnik snage 1 MW i kapaciteta 1,44 MWh, što će omogućiti dodatno povećanje sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.

Domaći paneli za SE Cres

Sunčana elektrana Cres, snage 6,5 MW, gradi se na lokaciji Orlec Trinket istok na otoku Cresu. Projekt je do ishođenja lokacijske dozvole razvijala Primorsko-goranska županija. Očekivana proizvodnja od oko 8,5 milijuna kWh električne energije godišnje odgovara potrošnji oko 2.500 kućanstava. Izvođač radova na izgradnji je konzorcij PVI Solar, PVI GmbH, Intecco i Deling. Vrijednost investicije iznosi 41 milijun kuna. Elektrana se prostire na površini od 17 hektara te je podijeljena na 13 segmenata pojedinačne snage 500 kW i u nju će se ugraditi ukupno 20.330 sunčanih panela tipa Solvis 360 W.

EU projekt INSULAE na Unijama

Otok Unije najzapadniji je hrvatski otok sa stalnim stanovništvom i spada u creskološinjski arhipelag. Zbog velike osunčanosti otoka, koja u prosjeku iznosi 2.561,4 sata godišnje, HEP je pokrenuo projekt izgradnje sunčane elektrane snage do 1 MW, kako bi se omogućila sigurna opskrba električnom energijom neovisno o vremenskim prilikama. Nastojanja da Unije postanu jedan od prvih samoodrživih otoka u Hrvatskoj podržala je i Europska unija kroz projekt INSULAE, koji će omogućiti da se uz HEPovu elektranu postavi i baterijsko postrojenje za pohranu proizvedene energije. Realizacijom oba projekta, Unije će ostvariti izuzetno visok stupanj elektroenergetske samoodrživosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

04. ožujak 2021 15:12