StoryEditorOCM
ObalaDVI ŠTORIJE

Vozite se autocestom i kod Nadina ugledate - more maslina! Ovo je jedan od vlasnika, njegova je priča nesvakidašnja

Piše Mišel Kalajžić
18. travnja 2023. - 06:33

More maslina! Upravo tako, vozeći se autocestom kod Nadina u zadarskom zaleđu, izgleda veliki maslinik dok se širi u daljinu, dokud pogled seže. Nepregledna stabla mladih maslina, zasađena u pravilnim redovima i omeđena nizom suhozida, ostavljaju promatrača bez daha još u vožnji autocestom. A kad se u te maslinike dođe, pa ih se pogleda još pobliže, divljenje učinjenim samo je još veće. Može se slobodno reći, maslinik više od 33 tisuća maslina podignut na 100 hektara nekadašnjeg krša koji je bio djelomično i miniran, uistinu je pravi podvig.

Maslinik se nalazi između Biljana Donjih, Nadina i Škabrnje, mjesta poznatih po strahovitom razaranju u Domovinskom ratu, na koju u daljini podsjeća i Ražovljeva glavica, poznato agresorsko uporište. Na toj lokaciji nikada ništa nije uspijevalo osim divljeg raslinja. Trebalo je to iskrčiti, a tek onda izbušiti rupe pa zasaditi mlade sadnice maslina.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Prošlo je od tada 10 godina, a na Denisu Plastiću vide se tragovi puta. Ne staje 24 sata dnevno, uvijek se, ističe, ima nešto raditi u velikom masliniku OPG-a Plastić. Njegovih je 20 hektara zemljišta s oko 5.000 stabala maslina. Kad se jedan posao dovrši, već treba započeti drugi. Ipak, zadovoljan je. On, obitelj i prijatelji uspjeli su prebroditi najteže razdoblje u stvaranju „2 Štorije” kako se zovu ekološka ekstradjevičanska maslinova ulja koja se dobivaju iz njihovih maslinika. Denis nas u svojim maslinicima dočekuje i sivo-maslinastoj radnoj odjeći. Dok oštar burin brije iz pravca Velebita u daljini (a na tom terenu skoro uvijek neki vjetar brije, kaže nam) izgleda poput kakvog poljopriuvrednog „marinca” spremnog na sve izazove i ćudi prirode. Jer bitka je nemilosrdna. U divljini podignut maslinik, mora se podignuti kako bi vratio uloženu investiciju, koja nije mala.

- Projekt je vrlo zahtjevan i izazovan. On je moja „konačna odluka” – ići ću u to i bit ću to. Po struci sam kuhar i radio sam drugačije poslove u životu. Pokušavao sam sebi i obitelji osigurati normalnu egzistenciju. Tamo negdje, 2008., 2009. godine, pojavili su se atraktivni programi Ministarstva poljoprivrede kad su davali koncesije na ovakva šumska zemljišta. Prijavili smo se i čekali dosta dugotrajnu proceduru do ishođenja koncesije. Bilo je teško sve to provesti u djelo, ali uspjeli smo sklopiti koncesiju s državom na 50 godina. Površina našeg OPG-a Plastić iznosi 20 hektara, pored nas je OPG Bovan na 27 hektara i OPG Dolina maslina na 60 hektara, što ukupno ovo područje čini jednim od najvećih ekoloških maslinika na jednom prostoru u Zadarskoj županiji, s tim što svatko od nas radi samostalno, ali se, normalno, međusobno podupiremo i pomažemo jedni drugima. Mi imamo i 3 hektara vinograda, te još 1,5 hektar u pripremi za podizanje novih vinograda. Investicije su velike unatoč programima sufinanciranja kakav je primjerice za navodnjavanje ili za podizanje suhozida. Počeli smo sa sadnjom negdje 2012. godine, a do sad smo imali četiri puta ekstreme. Dva mraza su nas pogodila do sada i dva požara. Vatra i led. To je bilo strašno. Osim toga u samom početku, kad uđete u koncesiju odmah je morate platiti za idućih 50 godina. I baš tada su se ukinule potpore za podizanje nasada što nas je zakačilo do kraja jer smo kompletan dio podizanja morali odraditi sami, snalazeći se kako znamo. Počeci su bili zbilja teški, da sam imao tada potpore, ovi bi nasadi već sad proizvodili značajnije količine, ovako se sve to malo odužilo... - priča nam Denis dok obilazimo maslinike.

image

Denis Plastić

Luka Gerlanc/Cropix

Lastovka, leccino, coratina i oblica su sorte njegovih maslina, od kojih je autohtona oblica najdominantnija, što, kazat će nam kasnije, nije slučajno. Prije sadnje koju je sam odrađivao bagerom tri godine, slijedila je priprema terena. Suhozid oko maslinika načinjen je od desetak tisuća kubika kamena koji je iskrčen kako bi se mogle saditi masline, a dio ispod Ražovljeve glavice, prethodno je i razminiran. Polako su masline dolazile na rod i baš kad je 2021. godine trebao uslijediti značajniji urod – pogodio ih je mraz. Toga 10. travnja mraz je spustio temperaturu na minus 9 stupnjeva Celzija i „odnio” rodne pupove te napravio pravu katastrofu. Slijedio je oporavak...

- Možemo biti zahvalni svim ljudima koji su bili s nama od početka i to od struke do vlasti. Zbilja su nam pomogli koliko su god mogli i značajno je to. Ipak je ovo što mi radimo ono za što uvijek tvrdimo da nam nedostaje, a to je – proizvodnja. U poljoprivredi uvijek gledate u nebo jer ne znate što vas čeka. Može biti odlična godina, a može i loša – kaže Denis koji je u svoju viziju povezao i čitavu obitelj - suprugu, sina, roditelje i prijatelje.

- Priznajem, ja sam ih sve uvikao u ovu moju priču i svi ćemo malo „patiti” dok ovo ne postane nešto. Ali taj osjećaj kad krenete u berbu i kad prodate ono što ste sami stvorili, ne može vam nitko zamijeniti - ističe Plastić pokazujući nam dio maslinika koji je stradao u požaru 2017. godine i koji se morao iznova podizati.

image
Luka Gerlanc/

- Sad se pripremamo za košnju, rezidba je pri kraju. Košnja se obavlja strojno, malčiranjem, što je postupak u kojemu se trava i grančice usitnjavaju i ostavljaju iza pokošenog dijela kao gnojivo. Uvjeti znaju biti dosta surovi osobito zbog udara bure koja ovdje zna biti vrlo jaka. Drugi je problem navodnjavanje za što se priprema projekt sufinanciranja iz EU fondova. U suradnji sa Zadarskom županijom i Vodovodom Zadar dogovarali smo određenu količinu vode potrebne za navodnjavanje. Na tom procesu radi se i dalje, jer će se morati izgraditi akumulacije i tek potom mreža hidranata. Bez navodnjavanja u ovakvom maslinarstvu neće se moći, prinosi će u tom slučaju narasti minimalno 50 posto što je vrlo značajno za čitavi projekt. Obavljala su se istraživanja podzemnih bušotina, ali voda nažalost nije pronađena. Cijena vode iz Vodovoda je najskuplja, svjesni smo toga, tako da ćemo pokušati pronaći model za sufinanciranje, osobito za razdoblje od lipnja do kolovoza kad je navodnjavanje najpotrebnije – reći će Plastić istaknuvši značajnu ulogu djelatnika Poljoprivredno-savjetodavne službe u Zadru koja mu je pomogla u svim segmentima podizanja novih nasada maslina, zatim Agencije za plaćanja, Upravnog odjela za poljoprivredu Zadarske županije...

- Ti su ljudi stalno bili tu s nama, od informacije do potpore, zbilja svaka im čast. Nevjerojatno je koliko vam samo jedna informacija znači u određenom trenutku, osobito kad ste na početku. Pazite, staviti ovdje mlado stablo u iskrčenu zemlju nekadašnje divljine, nije jednostavan zadatak. Ne znate što vas čeka, iako je na početku rađena studija Zavoda za ishranu bilja koja je pokazala da je teren izuzetno pogodan za uzgoj maslina. Da se radi o konvencionalnoj proizvodnji, te bi biljke sada bile duplo veće od ovih mojih, jer ekološka proizvodnja ima svoje prednosti, ali i mane. Međutim svijest ljudi o ekološkoj proizvodnji drastično se promijenila zadnjih godina i to je postalo nešto što se cijeni i na što sve više ljudi posebno obraća pozornost. Ekološka proizvodnja dulji je i mukotrpniji put, ali na kraju će se isplatiti – uvjeren je Denis.

Posebno je značajan u čitavom projektu – vinograd. Prinosima iz vinograda financirao je berbu maslina, pa kasnije to nadomještao. Vinograd dođe kao „banka za sve”. Čak je dobio i hipoteku za kredit na vinograd što mu je uspjelo možda kao jedinom u Hrvatskoj, jer banke teško prihvaćaju hipoteke na poljoprivredna zemljišta pod koncesijom, bez obzira koliko je uloženo u njih. Vinograd na lokaciji Nadinskog blata Plastiću je „pretakač” koji uvijek financira završni dio poslova u maslinicima. Prošle su godine imali konverziju starih trsova trebbiana toiscana, umjesto kojih su posadili 5.500 sadnica maraštine i pošipa. Još prije posadili su 4,500 tisuće sadnica merlota i syracha, a preostao je i dio vinograda od 1,500 trsova trebbiana koji je ostao od prije.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Financiranje izgradnje 1.200 metara zuhozida oko maslinika uspjeli su također osigurati Mjerom 4.1.1 “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava” iz EU fondova, posao je obavila tvrtka iz Kolana „Stina pradidova” koja je stručnjak za suhozid. Izveden je tradicijski, kako treba, bez veziva, samo slaganjem kamena koji je iskrčen čišćenjem zemljišta za maslinike. Osim funkcije ogradnog zida suhozid je postao i svojevrsni simbol „borbe” OPG-a Plastić u podizanju maslinika iz divljine.

- Spomenik je to radu i tako je još od starih vremena do danas. Tamo gdje se teškom mukom od divljine otimalo maslinike i vinograde, ostajali su iza ljudi suhozidi, a nastali su iznošenjem materijala iz iskrčenog zemljišta – kaže Plastić.

Trenutna produkcija ulja od 1.500 litara već bi se dogodine trebala poduplati na 3.000 litara s obzirom da su se stabla počela širiti čemu je pridonijelo i 30 šlepera stajskog gnojiva kojim su obogatili tlo oko stabala. Masline prerađuju u uljari Nadin kod Željka Vrsaljka s kojim također imaju odličnu suradnju.

- Tanke su linije u ovom poslu između nečega što je korektan ili savršen proizvod. Mi moramo imati savršen proizvod, sve ispod toga nas vodi u rizičnu zonu – iskreno će Denis koji potencira sortna ulja. Pri tom ističe autohtonu oblicu koja, tvrdi, u njihovim maslinicima uvijek rađa. Tome u prilog svjedoči i niz zlatnih nagrada koje su već osvojili na brojnim natjecanjima, od našeg Noćnjaka, Dana masline do smotri New Yorka, Tokya... Dvi štorije, dvije priče iz Nadina.

Vino i ulje, rezultat - truda i rada.

image

Denis Plastić

Luka Gerlanc/Cropix
image
Luka Gerlanc/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. travanj 2024 11:47