Prema nekim autorima, pod Klisom je bio mauzolej hrvatskih kraljeva, moguće da je riječ o crkvi koju je knez Trpimir izgradio za prvi benediktinski samostan na našem tlu, ali na prvi pogled se radi o monumentalnoj, izvanredno očuvanoj građevini iz vremena ostalih crkava vezanih za hrvatske knezove i kraljeve.
Ali ako građevinari, odnosno investitori ne uvaže savjete arheologa da se lokalitet premosti vijaduktom, nego se zatrpa i vrati cesta, nestat će jedan od prevažnih kompleksa hrvatske rane povijesti, slično kao što je izgubljen i veliki dio rimske Salone jer nije bilo volje za kompromisom.
Istraživanja u Rižinicama trenutačno su zaustavljena, zbog, kako je naveo građevinski nadzor investitora Županijskih cesta, sigurnosnih razloga, no arheolozi se boje da se radi o nevoljkosti da se prometno rješenje izvede na kompliciraniji način.
Ulomak s imenom
U Rižinicama je poznata zadužbina kneza Trpimira, utemeljitelja jedine hrvatske kraljevske loze, crkva i benediktinski samostan. Otkrio ih je, prema prijavi solinskog težaka, don Frane Bulić.
Ondje je nađen i čuveni kameni ulomak s imenom kneza Trpimira, ali je sve bilo zapušteno, zatrpano zemljom i smećem do urušavanja stare ceste Solin – Klis baš na tome mjestu 2006. godine, ceste koja je arheološki lokalitet presjekla nadvoje 1956. godine.
Prilikom radova na obnovi građevinski valjak upao je – ravno u samostan. Uređena je privremena zaobilaznica, pa su prije par mjeseci započela arheološka istraživanja.
Ono što su otkrili zaprepastilo je stručnjake iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, voditelja istraživanja Matu Zekana i arheologa Antu Jurčevića:
- Shvatili smo da stojimo na isklesanom vijencu objekta s apsidom i ostacima bačvastog svoda, koji je sačuvan u visini do krova; iz građevine smo izvadili tri metra nasipa, a do razine poda je još oko dva metra. Široka je oko sedam metara, dio koji smo istražili dug je devet metara, a dalje preko toga ide cesta i tu nismo mogli. Riječ je o objektu sačuvanom u takvom stanju koji je rijedak i u svjetskim okvirima, a ne treba ni govoriti o značenju za nacionalnu kulturu. Ako ne nađemo rješenje i sve se zatrpa, to će biti kulturna katastrofa, to niti jedna civilizirana zemlja ne bi dopustila – nezadovoljan je arheolog Ante Jurčević.
Arhitektonske značajke građevine uspoređuje s krunidbenom crkvom kralja Zvonimira u Solinu i svetištem na Gospinu otoku gdje je pronađen čuveni sarkofag kraljice Jelene, ali je ova u neusporedivo boljem stanju.
Za arheologa Matu Zekana ovakav je odnos nastavak turobne slike hrvatskih vladarskih lokaliteta, čiji je centar upravo splitsko, solinsko i kaštelansko polje s utvrdom u Klisu. Zapušteni su, nepristupačni, skriveni posjetiteljima, nezaštićeni i podložni planskoj devastaciji.
Fascinirani stručnjaci
- Neslužbeno smo doznali za plan da se sve zatrpa, ali mi ćemo i dalje inzistirati na premošćivanju. Ova sustavna istraživanja pokazala su puno toga, među ostalim, i da su ostaci crkve za koju se dosad smatralo da je Trpimirova zapravo iz kasnijeg razdoblja. Fascinirani smo građevinom koju smo pronašli, držim da bi mogla biti sjajan primjer karolinške renesanse IX. stoljeća, kakvih je malo u svijetu. Točniju dataciju znat ćemo nakon završetka radova – zaključuje Zekan.