Identificirati glavne prepreke u provođenju projekata ugradnje integriranih sunčanih elektrana neovisno o tipu zgrade te predložiti legislativne izmjene i dopune u cilju otklanjanja identificiranih tehničkih i financijskih prepreka, ciljevi su Smjernica za poticanje izgradnje integriranih sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika koje je početkom ožujka predstavilo Vijeće predsjednika Republike Hrvatske za energetsku tranziciju na svojoj 4. sjednici. Sudjelovao je i predsjednik RH Zoran Milanović.
Smjernice je, kao što je navedeno i na službenim stranicama predsjednika RH, izradilo Vijeće pod predsjedanjem dr. sc. Julija Domca, posebnog savjetnika predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu.
Njima se, kao što je naglašeno, nastoji značajnije potaknuti tzv. građanska energetika, odnosno ukloniti prepreke za veću izgradnju sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika po načelima pravednosti i transparentnosti.
Vijeće za energetsku tranziciju PRH predložilo je ugradnju ovih smjernica u Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i u Zakon o tržištu električne energije, a kako bi se osigurali preduvjeti za priključenje novih sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika.
Smjernice su stoga uručene ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, koji je također sudjelovao na sjednici, i to u trenutku kada su tijeku izmjene i dopune zakonskog okvira u području obnovljivih izvora energije.
Načela kojima se Vijeće pri izradi ovih smjernica vodilo su pravednost i transparentnost raspodjele troškova i koristi korištenja sunčane energije kao domaćeg obnovljivog izvora energije i nacionalnog dobra na korist svih građana Republike Hrvatske.
Između ostaloga, navedeno je da električna energija iz sunčanih elektrana u Europskoj uniji čini prosječno 5 posto ukupno proizvedene električne energije, dok je u Republici Hrvatskoj taj udio tek 0,4 posto. Da bismo dostigli barem prosjek Europske unije, bilo bi potrebno imati instalirano barem 800 MW sunčanih elektrana, što je bitno više nego postojećih oko 100 MW.
Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) i Energetska strategija RH su već definirali taj iznos, a uredbom o kvotama on je i povećan na više od 1000 MW.
Naveli su i da je prednost Republike Hrvatske u odnosu na druge članice Europske unije potencijal godišnjeg broja sunčanih sati te ukupno dozračene Sunčeve energije.
- Uzimajući u obzir navedeni potencijal i poštujući ograničenja u vidu površine i statike krovišta, zakupljenih priključnih snaga objekata i profila vlastite potrošnje električne energije, može se pretpostaviti da je moguće imati barem oko 1500 MW instaliranih sunčanih elektrana s prihvatljivim utjecajem na elektroenergetsku mrežu, ali uz provođenje prethodnih istraživanja i investicija u prilagodbu mreže, budući da bi se proizvedena električna energija najvećim dijelom konzumirala na mjestu potrošnje.
Također je važno napomenuti da je potencijal naveden u podlogama za strategiju procijenjen na oko 5300 MW za sustave na tlu te oko 1500 MW na sustave na krovovima (s porastom na 2700 MW) – navedeno je u sažetku.
Također je istaknuta važnost korištenja obnovljivih izvora energije za energetsku nezavisnost i samodostatnost Republike Hrvatske, koja trenutno uvozi više od 40 posto električne energije.
Rečeno je i da proizvodnja i potrošnja električne energije, bez obzira radi li se o vanjskim ulagačima koji koriste lokalne obnovljive izvore za vlastite poslovne interese ili o domaćem stanovništvu za proizvodnju na mjestu potrošnje, stvara novu regionalnu vrijednost, nove prilike nacionalnoj industriji i nova radna mjesta.
Energija Sunca koja se koristi u sunčanim elektranama na krovovima obiteljskih kuća, višestambenih zgrada te javnih i privatnih objekata treba postati bitno značajniji obnovljivi izvor energije za Republiku Hrvatsku, smatraju u Vijeću.
Naveli su i da, osim sunčanih elektrana, sve veći uspjeh na tržištu bilježe i tehnologije pohrane električne energije, ponajviše elektrokemijski sustavi pohrane poput litij-ionskih baterija. Baterijskim sustavima za pohranu električne energije moguće je dodatno iskoristiti vremenski varijabilni izvor energije poput Sunca, ali i pomoći u rasterećenju elektroenergetskog sustava od naglih i nepredvidivih promjena frekvencije.
Osim elektrokemijskih sustava pohrane - znatan doprinos očekuje se i od korištenja tehnologije vodika kao kemijskog mehanizma dugotrajne pohrane energije. Kako bi se sve to omogućilo, Vijeće za energetsku tranziciju upozorilo je na prepreke i ukazalo na moguće izmjene legislativnog okvira.